Hrana – razlika između verzija
m r2.6.5) (robot Mijenja: iu:ᓂᕿ |
m r2.7.1) (robot Dodaje: sa:आहारः |
||
Red 121: | Red 121: | ||
[[ru:Пища]] |
[[ru:Пища]] |
||
[[rue:Їджіня]] |
[[rue:Їджіня]] |
||
[[sa:आहारः]] |
|||
[[sah:Ас]] |
[[sah:Ас]] |
||
[[scn:Cosi di manciari]] |
[[scn:Cosi di manciari]] |
Verzija na datum 31 oktobar 2011 u 08:10
Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine slijedeći sastojci:
No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.
Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.
Proizvodnja hrane
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:
- mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
- mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
- ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
- pekarska industrija
Kontrola kvalitete
Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.