Van der Valsov radijus – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: an:Radio de van der Waals |
m r2.6.5) (robot Mijenja: es:Radio de Van der Waals |
||
Red 55: | Red 55: | ||
[[en:Van der Waals radius]] |
[[en:Van der Waals radius]] |
||
[[eo:Radiuso de van der Waals]] |
[[eo:Radiuso de van der Waals]] |
||
[[es:Radio de |
[[es:Radio de Van der Waals]] |
||
[[eu:Van der Waalsen erradio]] |
[[eu:Van der Waalsen erradio]] |
||
[[fa:شعاع واندروالسی]] |
[[fa:شعاع واندروالسی]] |
Verzija na datum 26 septembar 2011 u 22:09
Element | radijus () |
---|---|
Vodonik | 1.20 |
Ugljenik | 1.7 |
Azot | 1.55 |
Kiseonik | 1.4 |
Fluor | 1.35 |
Fosfor | 1.9 |
Sumpor | 1.85 |
Hlor | 1.8 |
Jod | 2.15 |
Van der Valsov radijus predstavlja rastojanje između elektrona najudaljenijih od atomskog jezgra i tog atomskog jezgra slobodnih atoma, ili najudaljenijih elektrona i geometričke sredine celih molekula.
Van der Valsov radijus je dobio ime po Johaneu Dideriku van der Valsu, dobitnikom Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine.
Zamišljajući atome i molekule kao lopte, čiju površinu grade od centra najudaljeniji elektroni, Van der Valsovi radujusi predstavljaju u stvari poluprečnike tih lopti. Koliko god je zamišljanje molekula i atoma kao loptica pogrešno i naivno sa tačke gledišta kvantne mehanike, u mnogim praktičnim slučajevima to ima svrhe. Na primer, u kristalima koji se sastoje od neke vrste molekula (ukoliko nisu jonski kristali) rastojanje između posebnih molekula koji grade kristalnu rešetku, odgovara poznatim Van der Valsovim radijusima. Ti isti molekuli u tečnom agregatnom stanju takođe zauzimaju prostor koji odgovara Van der Valsovom radijusu.
Na Van der Valsove radijuse može da se gleda i kao na granično rastojanje na koje međusobno mogu da se približe dva atoma bez međusobnog odbijanja, ili građenja hemijskih veza. Van der Valsovi radijusi su atome su 25 do 50% veći od kovalentnih radijusa istih atoma