Turgeši – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Turgeš''' ili '''Turgiš''' (staroturijski: Türügeš,<ref>[http://irq.kaznpu.kz/?lang=e&mod=1&tid=1&oid=16&m=1 Bilge kagan’s Memorial Complex, TÜRIK ...
 
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
'''Turgeš''' ili '''Turgiš''' ([[staroturkijski jezik|staroturijski]]: Türügeš,<ref>[http://irq.kaznpu.kz/?lang=e&mod=1&tid=1&oid=16&m=1 Bilge kagan’s Memorial Complex, TÜRIK BITIK]</ref> 突騎施/突骑施, [[Pinyin]]: tūqíshī, [[Wade-Giles]]: t'u-ch'i-shih) je naziv za [[Turkijski narodi|turski]] plemenski savez koji u 7. vijeku nastao nakon propasti [[Zapadnoturkijski kaganat|Zapadnoturkijskog kaganata]]. Turgeši su bili ogranak Tarduša (Tulu, [[Dulo]]), jednog od zapadnoturkijskih klanova tzv. On Okh ([[Onoq]], Deset strijela). Koristeći vakuum nastao nestankom matične države, uspjeli su stvoriti prostrani, ali kratkotrajni kaganat (699-766), čija je moć i uticaj ostavila trag u turgeškim kovanicama. Također je Turgeš ostavio traga i kao etnonim seoka (modernog plemena) ''Tirgeš'' među [[Altajci]]ma.<ref>[[Nikolai A. Baskakov|Baskakov N.A.]], ''"Dialects of Taiga Tatars, Taba-kishi. Texts and translations"'', Moscow, 1965, p.9</ref>
'''Turgeš''' ili '''Turgiš''' ([[staroturkijski jezik|staroturijski]]: Türügeš,<ref>[http://irq.kaznpu.kz/?lang=e&mod=1&tid=1&oid=16&m=1 Bilge kagan’s Memorial Complex, TÜRIK BITIK]</ref> 突騎施/突骑施, [[Pinyin]]: tūqíshī, [[Wade-Giles]]: t'u-ch'i-shih) je naziv za [[Turkijski narodi|turski]] plemenski savez koji u 7. vijeku nastao nakon propasti [[Zapadnoturkijski kaganat|Zapadnoturkijskog kaganata]]. Turgeši su bili ogranak Tarduša (Tulu, [[Dulo]]), jednog od zapadnoturkijskih klanova tzv. On Okh ([[Onoq]], Deset strijela). Koristeći vakuum nastao nestankom matične države, uspjeli su stvoriti prostrani, ali kratkotrajni kaganat (699-766), čija je moć i uticaj ostavila trag u turgeškim kovanicama. Također je Turgeš ostavio traga i kao etnonim seoka (modernog plemena) ''Tirgeš'' među [[Altajci]]ma.<ref>[[Nikolai A. Baskakov|Baskakov N.A.]], ''"Dialects of Taiga Tatars, Taba-kishi. Texts and translations"'', Moscow, 1965, p.9</ref>

Turgeši se u kineskim izvorima prvi put spominju 651. godine. Kaganat je, pak, nastao 699. kada su Turgeši digli pobunu protiv dotada vladajućeg klana [[Ashina]] i zauzeli grad [[Suyab]] u današnjem [[Kirgistan]]u. Prve decenije su bile obilježene, uglavnom uspješnom, borbom protiv arapskog [[Omejadi|Omejadskog Kalifata]] koji je sa juga nastojao zauzeti Centralnu Aziju. Smrt kana [[Suluk]]a je, pak, označila početak građanskog rata i slabljenja Turgeškog Kaganata. Godine 766. su ga zauzeli [[Karluci]], a Turgeši su nakon toga nestali iz historijskih zapisa.


==Izvori==
==Izvori==

Verzija na datum 22 septembar 2011 u 09:57

Turgeš ili Turgiš (staroturijski: Türügeš,[1] 突騎施/突骑施, Pinyin: tūqíshī, Wade-Giles: t'u-ch'i-shih) je naziv za turski plemenski savez koji u 7. vijeku nastao nakon propasti Zapadnoturkijskog kaganata. Turgeši su bili ogranak Tarduša (Tulu, Dulo), jednog od zapadnoturkijskih klanova tzv. On Okh (Onoq, Deset strijela). Koristeći vakuum nastao nestankom matične države, uspjeli su stvoriti prostrani, ali kratkotrajni kaganat (699-766), čija je moć i uticaj ostavila trag u turgeškim kovanicama. Također je Turgeš ostavio traga i kao etnonim seoka (modernog plemena) Tirgeš među Altajcima.[2]

Turgeši se u kineskim izvorima prvi put spominju 651. godine. Kaganat je, pak, nastao 699. kada su Turgeši digli pobunu protiv dotada vladajućeg klana Ashina i zauzeli grad Suyab u današnjem Kirgistanu. Prve decenije su bile obilježene, uglavnom uspješnom, borbom protiv arapskog Omejadskog Kalifata koji je sa juga nastojao zauzeti Centralnu Aziju. Smrt kana Suluka je, pak, označila početak građanskog rata i slabljenja Turgeškog Kaganata. Godine 766. su ga zauzeli Karluci, a Turgeši su nakon toga nestali iz historijskih zapisa.

Izvori

  1. Bilge kagan’s Memorial Complex, TÜRIK BITIK
  2. Baskakov N.A., "Dialects of Taiga Tatars, Taba-kishi. Texts and translations", Moscow, 1965, p.9

Eksterni linkovi