Vizantijsko-persijski rat (572–591) – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Mijenja: en:Roman–Persian War of 572–591 |
dodana infokutija |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija vojni sukob |
|||
|sukob=Bizantsko-perzijski rat 572-591 |
|||
|dio=[[Vizantijsko-persijski ratovi|Bizantsko-perzijskih ratova]] |
|||
|slika=[[File:Roman-Persian Frontier in Late Antiquity.svg|300px]] |
|||
|opis=Karta rimsko-perzijske granice, punom linijom označena granica iz 387. a ispredikanom rimske/bizantsko proširenje 591. |
|||
|datum=572–591 |
|||
|mjesto=[[Mezopotamija]], [[Zapadna Armenija|Velika Armenija]], [[Sirija (rimska provincija)|Sirija]] |
|||
|rezultat=rimska (bizantska) pobjeda |
|||
|teritorija=Rimska (bizantska) aneksija najvećeg dijela Perzijske Armenije i zapadnog dijela Iberije |
|||
|strana1=[[Bizant|Istočno Rimsko (Bizantsko) Carstvo]]<br/>[[Gasanidi]]<br/>pro-bizantski Armenci |
|||
|strana2=[[Sasanidsko Carstvo|Sasanidsko Perzijsko Carstvo]]<br/>[[Lahmidi]]<br/>pro-perzijski Armenci |
|||
|komandant1=[[Marcijan (general pod Justinom II)|Marcijan]]<br/>[[Justinijan (general)|Justinijan]],<br/>[[Al-Mundhir III ibn al-Harith|Al-Mundhir ibn al-Harith]],<br/>[[Kours (vizantijski general)|Kours]],<br/>[[Mavrikije (car)|Mavrikije]],<br/>[[Jovan Mistakon]],<br/>[[Filipik (general)|Filipik]],<br/>[[Narses (general pod Mavrikijem)|Narses]] |
|||
|komandant2=[[Hozroje I]],<br/>[[Al-Mundhir IV ibn al-Mundhir]]{{KIA}},<br/>[[Horijan]]{{KIA}},<br/>[[Adarmahan]],<br/>[[Tamkhosrau]]{{KIA}},<br/>[[Kardarigan (6. vijek)|Kardarigan]],<br/>[[Bahram Chobin]] |
|||
}} |
|||
'''Bizantsko-perzijski rat [[572]]-[[591]]''' je bio pretposljednji rat koji se vodio između [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog (Bizantskog) Carstva]] na jednoj, i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog (Perzijskog) Carstva]] na drugoj strani, odnosno pretposljednji od [[rimsko-perzijski ratovi|rimsko-perzijskih ratova]]. Započeo je godine 572. intervencijom bizantske vojske na strani [[Armenci|Armenaca]] koji su digli ustanak protiv perzijske vlasti, čime je prekršen mir sklopljen 562. Kao i raniji ratovi, uglavnom je bio ograničen na granična područja u kojima nijedna od strana nije bila u stanju steći trajnu nadmoć niti u potpunosti pobijediti protivnika. Specifičnost u odnosu na ranije sukobe, osim dugotrajnosti, bio je niz dramatičnih promjena strana među vazalima i saveznicima. Posljednji takav dramatični obrat je, pak, bilo izbijanje izbijanje građanskog rata među Perzijancima, što je Bizantincima omogućilo da 590. interveniraju u korist novog kralja [[Hozroje II|Hozroja II]] koji im je u znak zahvalnosti predao sve sporne teritorije. Bizant je tako stekao svoj teritorijalni maksimum na istočnoj granici. Mir, međutim ponovno nije dugo potrajao, pa je već 602. otpočeo [[Bizantsko-perzijski rat 602-628|novi rat]] koji će imati katastrofalne posljedice po oba carstva. |
'''Bizantsko-perzijski rat [[572]]-[[591]]''' je bio pretposljednji rat koji se vodio između [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog (Bizantskog) Carstva]] na jednoj, i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog (Perzijskog) Carstva]] na drugoj strani, odnosno pretposljednji od [[rimsko-perzijski ratovi|rimsko-perzijskih ratova]]. Započeo je godine 572. intervencijom bizantske vojske na strani [[Armenci|Armenaca]] koji su digli ustanak protiv perzijske vlasti, čime je prekršen mir sklopljen 562. Kao i raniji ratovi, uglavnom je bio ograničen na granična područja u kojima nijedna od strana nije bila u stanju steći trajnu nadmoć niti u potpunosti pobijediti protivnika. Specifičnost u odnosu na ranije sukobe, osim dugotrajnosti, bio je niz dramatičnih promjena strana među vazalima i saveznicima. Posljednji takav dramatični obrat je, pak, bilo izbijanje izbijanje građanskog rata među Perzijancima, što je Bizantincima omogućilo da 590. interveniraju u korist novog kralja [[Hozroje II|Hozroja II]] koji im je u znak zahvalnosti predao sve sporne teritorije. Bizant je tako stekao svoj teritorijalni maksimum na istočnoj granici. Mir, međutim ponovno nije dugo potrajao, pa je već 602. otpočeo [[Bizantsko-perzijski rat 602-628|novi rat]] koji će imati katastrofalne posljedice po oba carstva. |
||
Verzija na datum 27 juli 2011 u 08:00
Bizantsko-perzijski rat 572-591 | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Bizantsko-perzijskih ratova | |||||||||
[[Datoteka:|300px]] | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Istočno Rimsko (Bizantsko) Carstvo Gasanidi pro-bizantski Armenci |
Sasanidsko Perzijsko Carstvo Lahmidi pro-perzijski Armenci | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Marcijan Justinijan, Al-Mundhir ibn al-Harith, Kours, Mavrikije, Jovan Mistakon, Filipik, Narses |
Hozroje I, Al-Mundhir IV ibn al-Mundhir †, Horijan †, Adarmahan, Tamkhosrau †, Kardarigan, Bahram Chobin |
Bizantsko-perzijski rat 572-591 je bio pretposljednji rat koji se vodio između Istočnog Rimskog (Bizantskog) Carstva na jednoj, i Sasanidskog (Perzijskog) Carstva na drugoj strani, odnosno pretposljednji od rimsko-perzijskih ratova. Započeo je godine 572. intervencijom bizantske vojske na strani Armenaca koji su digli ustanak protiv perzijske vlasti, čime je prekršen mir sklopljen 562. Kao i raniji ratovi, uglavnom je bio ograničen na granična područja u kojima nijedna od strana nije bila u stanju steći trajnu nadmoć niti u potpunosti pobijediti protivnika. Specifičnost u odnosu na ranije sukobe, osim dugotrajnosti, bio je niz dramatičnih promjena strana među vazalima i saveznicima. Posljednji takav dramatični obrat je, pak, bilo izbijanje izbijanje građanskog rata među Perzijancima, što je Bizantincima omogućilo da 590. interveniraju u korist novog kralja Hozroja II koji im je u znak zahvalnosti predao sve sporne teritorije. Bizant je tako stekao svoj teritorijalni maksimum na istočnoj granici. Mir, međutim ponovno nije dugo potrajao, pa je već 602. otpočeo novi rat koji će imati katastrofalne posljedice po oba carstva.
Izvori
- Dodgeon, Michael H.; Lieu, Samuel N. C.; Greatrex, Geoffrey (1991). The Roman Eastern Frontier and the Persian Wars. Routledge. ISBN 978-0415146876.
- Martindale, John Robert (1971). The Prosopography of the Later Roman Empire, Tome III: 527-641 (2 Vols.). Cambridge University Press. ISBN 978-0521201605.
- Shahîd, Irfan (1995). Byzantium and the Arabs in the Sixth Century. Dumbarton Oaks. ISBN 978-0884022145.