Ubrzanje – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: si:ත්වරණය |
m r2.6.5) (robot Dodaje: hi:त्वरण |
||
Red 47: | Red 47: | ||
[[hak:Kâ-suk-thu]] |
[[hak:Kâ-suk-thu]] |
||
[[he:תאוצה]] |
[[he:תאוצה]] |
||
[[hi:त्वरण]] |
|||
[[hif:Acceleration]] |
[[hif:Acceleration]] |
||
[[hr:Ubrzanje]] |
[[hr:Ubrzanje]] |
Verzija na datum 16 juli 2011 u 14:12
Ubrzanje ili akceleracija koje se uči na satovima fizike u srednjoj školi, zapravo je jednoliko ubrzanje: ubrzanje kod kojega je .
Ubrzanje je promjena brzine u jedinici vremena, pa je algebarska formula za ubrzanje , a jedinica m/s².
Iz toga proizlazi te ; pri čemu je vrijeme, ubrzanje, a brzina.
Ako želimo izračunati put pri jednolikom ubrzanom gibanju: s=a/2 *t2; je put. Ako imamo poznatu akceleraciju i brzinu, a moramo izračunati put, možemo prvo izračunati vrijeme, a možemo se koristiti i formulom: s=v2/2a , koju smo dobili supstituiranjem v2/t2 umjesto t2. Još postoji gibanje, koje je ubrzano sa početnom brzinom. To je gibanje kod kojeg tijelo već ima određenu brzinu, te još dobiva i akceleraciju (primjer je auto kod pretjecanja). Za izračunavanje brzine nakon vremena t (pri ubrzanom gibanju s početnom brzinom), koristimo se formulom vkonačna=v0+at pri čemu je v0 početna brzina. Za izračunavanje prijeđenog puta, koristimo se sljedećom formulom: s=v0t+ a/2 *t2.
Za sve gornje formule, ako je akceleracija negativna (u smjeru suprotnom gibanja tijela) vrijedi "-" umjesto "+".
Sve gornje jednadžbe su aproksimativne i vrijede za srednjoškolski pristup: promjena se, u matematičkoj fizici, bilježi diferencijalom promjenjive veličine, pa se u to odnosi i na definiciju ubrzanja.