Prvo otkrivenje po Jakovu – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{radovi}} '''Prvo otkrivenje po Jakovu''' je ranohrišćanski apokrifni spis otkriven u 20. vijeku u okviru [[knjižnica Nag Hamadi|knjižnice Nag Ham...
 
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{radovi}}
{{radovi}}
'''Prvo otkrivenje po Jakovu''' je [[rano hrišćanstvo|ranohrišćanski]] [[apokrif]]ni spis otkriven u [[20. vijek]]u u okviru [[knjižnica Nag Hamadi|knjižnice Nag Hamadi]].<ref name="Gnostika">[http://www.scribd.com/doc/11573049/GNOSTIKA-Izvorni-Koptski-Tekstovi Izvorni koptski tekstovi] (Knjiga Tome Athletesa, uvod: John D. Turner)</ref>
'''Prvo otkrivenje po Jakovu''' je [[rano hrišćanstvo|ranohrišćanski]] [[apokrif]]ni spis otkriven u [[20. vijek]]u u okviru [[knjižnica Nag Hamadi|knjižnice Nag Hamadi]].<ref name="Gnostika">[http://www.scribd.com/doc/11573049/GNOSTIKA-Izvorni-Koptski-Tekstovi Izvorni koptski tekstovi] (Prvo otkrivenje po Jakovu, uvod: William R. Schoedel)</ref>

Djelo ima formu "dijaloga otkrivenja" između [[Isus]]a i [[Jakov Pravedni|Jakova]].

== Naslov ==

Izvorni naslov u samom rukopisu je Otkrivenje po Jakovu. Naučnici ga nazivaju (Prvo) otkrivenje po Jakovu, kako bi ga razlikovali od sljedećega teksta u kodeksu kojeg rukopis također naziva Otkrivenjem po Jakovu.

== Sadržaj ==

Sudionici razgovora su Gospodin i Jakov, njegov brat, koji mu, po rečima samog Gospodina, nije bio “stvarno brat”:

{{citiranje|“Nisam te uzalud zvao bratom, iako mi stvarno nisi brat.”}}

Nekoliko pasusa dalje Isus obrazlaže:

{{citiranje|“Tvoj otac nije moj otac. Ali, moj će otac postati [tvoj] otac.”}}

U prvom dijelu teksta (24-30) Jakov Gospodinu postavlja pitanja koja odražavaju njegovu zabrinutost zbog patnji koje će ih snaći, a Gospodin mu pruža utjehu, u vidu gnostičkog nauka o čovjekovu mjestu u [[svemir]]u.<ref name="Gnostika"/>

Nakon [[Isusovo raspeće|Isusovog raspeća]] (30), i ponovnoga ukazanja, pripoviješću dominira niz formula koje bi Jakovu trebale pomoći u njegovu sučeljavanju s izazovima neprijateljskih sila koje će pokušati spriječiti njegov uzlaz "Prvobitnome", poslije njegova mučeništva (32-36). Te formule predstavljaju dramatiziranu verziju tekstova koji se pominju drugdje u kontekstu [[valentin]]ovskog obreda bojanja (Irenej, Haer, 1.21.5; Epifan, Pan 36.3.1-6).


== Izvori ==
== Izvori ==

Verzija na datum 23 maj 2011 u 23:24

Prvo otkrivenje po Jakovu je ranohrišćanski apokrifni spis otkriven u 20. vijeku u okviru knjižnice Nag Hamadi.[1]

Djelo ima formu "dijaloga otkrivenja" između Isusa i Jakova.

Naslov

Izvorni naslov u samom rukopisu je Otkrivenje po Jakovu. Naučnici ga nazivaju (Prvo) otkrivenje po Jakovu, kako bi ga razlikovali od sljedećega teksta u kodeksu kojeg rukopis također naziva Otkrivenjem po Jakovu.

Sadržaj

Sudionici razgovora su Gospodin i Jakov, njegov brat, koji mu, po rečima samog Gospodina, nije bio “stvarno brat”:

“Nisam te uzalud zvao bratom, iako mi stvarno nisi brat.”

Nekoliko pasusa dalje Isus obrazlaže:

“Tvoj otac nije moj otac. Ali, moj će otac postati [tvoj] otac.”

U prvom dijelu teksta (24-30) Jakov Gospodinu postavlja pitanja koja odražavaju njegovu zabrinutost zbog patnji koje će ih snaći, a Gospodin mu pruža utjehu, u vidu gnostičkog nauka o čovjekovu mjestu u svemiru.[1]

Nakon Isusovog raspeća (30), i ponovnoga ukazanja, pripoviješću dominira niz formula koje bi Jakovu trebale pomoći u njegovu sučeljavanju s izazovima neprijateljskih sila koje će pokušati spriječiti njegov uzlaz "Prvobitnome", poslije njegova mučeništva (32-36). Te formule predstavljaju dramatiziranu verziju tekstova koji se pominju drugdje u kontekstu valentinovskog obreda bojanja (Irenej, Haer, 1.21.5; Epifan, Pan 36.3.1-6).

Izvori

  1. 1,0 1,1 Izvorni koptski tekstovi (Prvo otkrivenje po Jakovu, uvod: William R. Schoedel)

Vidi još

Vanjske veze