Krvna plazma – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: ta:குருதி நீர்மம் |
m r2.7.1) (robot Dodaje: ga:Plasma fola |
||
Red 19: | Red 19: | ||
[[fi:Veriplasma]] |
[[fi:Veriplasma]] |
||
[[fr:Plasma sanguin]] |
[[fr:Plasma sanguin]] |
||
[[ga:Plasma fola]] |
|||
[[hak:Hiet-chiong]] |
[[hak:Hiet-chiong]] |
||
[[he:פלזמה (דם)]] |
[[he:פלזמה (דם)]] |
Verzija na datum 2 maj 2011 u 13:07
Krvna plazma, pored krvnih ćelija, sačinjava krv. To je bezbojna, odnosno žućkastata tečnost. Krvna plazma je u stvari vodeni rastvor nekih organskih i neorganskih materija. Sastoji se od 90% vode, dok od neorganskih materija dominira natrijum-hlorid (NaCl) sa oko 0,8%, koji i daje slankast ukus krvi. Takođe sadrži vrlo male količine kalcijumove i magnezijumove soli, male količine šećera (oko 0,1%), neke masne materije, hormone, kiseonik i ugljen-dioksid. U krvnoj plazmi se nalaze sve materije resorbovane iz sistema za varenje. Takođe, 7% - 9% krvne plazme čine krvne belančevine, koje same krvne ćelije stvaraju: albumini, globulini i fibrinogen. Albumini su rastvorivi u vodi i daju viskoznost krvi, imunoglobulini (ili samo globulini) su takođe rastvorivi u vodi, a stvaraju antitela u borbi protiv bolesti, dok fibrinogen služi da se pri povredi pretvori u fibrinsku mrežu, nerastvorljivu u vodi.