Kamata – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje svog sadržaja stranice |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Kamata''' je trošak pozajmnjivanja novca i kompenzacija poverioca za odricanje od sopstvene potrošnje i rizike koje preuzima kada poverava svoj novac drugima. Bez kamata bi bilo vrlo malo [[kredit]]a, pa bi stoga bi [[ekonomska aktivnost]] bila manja. |
|||
Kamata je poznata od najstarijih civilizacija, kao što je [[Sumeri|sumerska]]. Bila je zabranjena propisima mnogih religija, uključujući [[hrišćanstvo|hrišćansku]], a i danas kamatu odbacuje [[islam]]. Razlog je uvek isti: navodno [[zelenaš]]tvo. Ove zabrane se oduvek zaobilaze domišljatim rešenjima, kao što je učešće zajmodavca u zajedničkom poslu sa zajmoprimcem. |
|||
Postoji više razloga zbog kojih zajmodavac naplaćuje kamatu i koji istovremeno predstavljaju determinante visine kamatene stope: |
|||
* ''odloženo raspolaganje novcem'': budući da svaki čovek više voli da jednom sumom raspolaže danas, a ne u budućnosti ([[teorija vremenske preferencije]]), to je potrebno da zajmoprimac nadoknadi zajmodavcu to odloženo raspolaganje, |
|||
* ''[[rizik]] pozajmljivanja'': uvek postoji opasnost da zajmodavac neće u celini ili delimično primiti nazad onoliko koliko je pozajmio, na primer zato što zajmoprimac nije u stanju ili da neće da vrati pozajmnjeno, ili je došlo do promena kurseva valuta i smanjenja vrednosti potraživanja itd; stoga zajmiodavac traži povećanu kamatnu stopu (premija za rizik) u odnosu na potpuno siguran zajam, |
|||
* ''[[oportunitetni trošak]]'': ukoliko zajmodavac pozajmi zajmoprimcu novac, tada je propustio priliku da investira u sve druge poslovne mogućnosti, što znači i da je propustio da od njih ostvari dobit; to odricanje mora biti nadoknađeno, |
|||
* ''[[inflaciona očekivanja]]''; da [[inflacija]], koja obezvređuje novac, ne bi smanjila vrednost pozajmice koju dužnik vrati, to je potrebno da se unapred u zajam ugradi mehanizam koji će štititi poverioca; to se obično čini povećanjem kamatne stope u odnosu na onu koja bi bila primenjena u svetu bez inflacije, |
|||
* ''[[preferencija likvidnosti]]'': pojedinci više vole da raspolažu kapitalom u likvidnom obliku, tj. u obliku koji može odmah ili u kratkom roku, a po potrebi, biti korišćen ([[novac]], [[državne obveznice]], [[akcija|akcije]]), nego u obliku koji traži vreme i novac da postane raspoloživ (dugovi). |
|||
Kamata se obično izražava kao godišnja kamatna stopa: iznos kamate koja će biti isplaćena tokom jedne godine podeljen je iznosom pozajmljenog novca. |
|||
Nominalna kamatna stopa je ona koja je zapisana u ugovoru između stranaka. Realna kamatna stopa je predstavlja prilagođavanje nominalne kamatne stope za inflaciju. Na primer, ukoliko je nominalna kamatna stopa 10%, a inflacija 6%, tada je realna kamatna stopa 4%. |
|||
Kamata je samo jedan od oblika dobiti na [[finansijska tržišta|finansijskim tržištima]], odnosno na tržištu investicija. Drugi su prinosi od [[obveznica|obveznica]], kapitalna dobit od akcija, profit od [[kurs|kursnih razlika]] i slično. Budući da su sva finansijska tržišta međusobno povezana i da konkurišu jedna drugima, to i visina kamatne stope zavisi od prinosa na drugim tržištima, kao i što sama utiče na prinose na drugim tržištima. |
|||
[[category:Financije]] |
|||
[[category:Bankarstvo]] |
|||
[[bg:Лихва]] |
|||
[[bs:Kamata]] |
|||
[[de:Zins]] |
|||
[[en:Interest]] |
|||
[[et:Intress]] |
|||
[[el:Τόκος]] |
|||
[[eo:Interezo]] |
|||
[[es:interés]] |
|||
[[fa:بهره (پول)]] |
|||
[[fi:Korko]] |
|||
[[fr:Intérêt]] |
|||
[[he:ריבית]] |
|||
[[hu:Kamat]] |
|||
[[ja:利子]] |
|||
[[ko:이자]] |
|||
[[nl:Rente]] |
|||
[[pl:Odsetki]] |
|||
[[pt:Juro]] |
|||
[[ru:Процентная ставка]] |
|||
[[sr:Камата]] |
|||
[[sv:Ränta]] |
|||
[[zh:利率]] |