Zanatstvo – razlika između verzija
m Bot: Adding {{Commonscat|Crafts}} |
|||
Red 27: | Red 27: | ||
==Spoljašnje veze== |
==Spoljašnje veze== |
||
*[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Secanje-na-kujundzije-jorgandzije-i-vinklere.sr.html Sećanje na kujundžije, jorgandžije i vinklere („Politika“, 25. avgust 2010)] |
*[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Secanje-na-kujundzije-jorgandzije-i-vinklere.sr.html Sećanje na kujundžije, jorgandžije i vinklere („Politika“, 25. avgust 2010)] |
||
{{Commonscat|Crafts}} |
|||
[[Kategorija:Zanati]] |
[[Kategorija:Zanati]] |
||
Red 34: | Red 35: | ||
[[Kategorija:Spiskovi]] |
[[Kategorija:Spiskovi]] |
||
[[da:Handwerk]] |
|||
[[da:Håndværk]] |
[[da:Håndværk]] |
||
[[en:Trade (profession)]] |
[[en:Trade (profession)]] |
Verzija na datum 9 mart 2011 u 13:22
Zanat je vrsta delatnosti koja se bavi proizvodnjom, popravkom ili održavanjem nečega. Zanat je preteča industrijske - fabričke proizvodnje.
Majstori koji su „izučili“ zanat su svoj proizvod pravili od početka do kraja. Na primer obućar bi od kupljene, obrađene kože i uz pomoć alata i potrošnih materijala kao što su konac, ekseri i lepak pravio cipelu za kupca, od početka do kraja.
U fabričkoj proizvodnji proces proizvodnje (npr.cipele) se deli na faze, jedni kroje, drugi šiju, treći lepe, četvrti pakuju... U fabričkoj proizvodnji radnici se najčešće obučavaju za jednu tehnološku operaciju, obuka traje brzo i može se koristiti jeftinija i manje kvalifikovana radna snaga.
Fabrička proizvodnja je svojom masovnošću, primenom sofisticiranih mašina omogućila proizvode koji su znatno jeftiniji od zanatskih i time polako odgurala zanate u zaborav.
Stari zanati
Stari zanati su pre stotinak godina bili izvor prihoda i mogućnost snabdevanja stanovništva neophodnim potrepštinama. Mnogi od njih su izčezli pred industrijskom revolucijom. Zanatska proizvodnja se realizovala u zanatskim radnjama a posao su vodili majstori. Oni su za svoje pomoćnike imali kalfe i šegrte. Zanat se učio godinama. Na prostoru bivše Jugoslavije su mnogi nazivi za zanate ostali iz turskog doba, naročito oni koji u svom nazivu imaju slovo „dž“.
Ponekad država, u nastojanju da radi zaštite kulturne baštine i eventualnih dodatnih prihoda od turizma očuva zanate, na njih primenjuje manje poreze ali i zahteva da budu posebno obeleženi kao „proizvod starog zanata“.
Srodne teme
V. također
Literatura
- Danica Đokić, Zanati u Požarevcu krajem 19. i početkom 20. veka, Narodni muzej Požarevac