Asanaginica – razlika između verzija
m ispravke |
m r2.5.1) (robot Mijenja: en:Hasanaginica |
||
| Red 2: | Red 2: | ||
'''Hasanaginica''' ili '''Asanaginica''' je narodna [[balada]], koja je nastala između [[1646]]. i [[1649|49]]. u okrilju [[beg]]ovske bošnjačke porodice iz [[Imotski|Imotske krajine]] koja je tada bila dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] i vjerovatno se prepričavala sa koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava [[1774]]. [[Italija|italijanski]] [[putopis|putopisac]], [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]] nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička). |
'''Hasanaginica''' ili '''Asanaginica''' je narodna [[balada]], koja je nastala između [[1646]]. i [[1649|49]]. u okrilju [[beg]]ovske bošnjačke porodice iz [[Imotski|Imotske krajine]] koja je tada bila dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] i vjerovatno se prepričavala sa koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava [[1774]]. [[Italija|italijanski]] [[putopis|putopisac]], [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]] nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička). |
||
Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi "Put po [[Dalmacija|Dalmaciji]]" u [[Venecija|Veneciji]]. Od tog trenutka su se počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena kao [[Johann Wolfgang Goethe]] ([[1775]]), [[Walter Scott]] ([[1798]]), A. S. [[Puškin]] ([[1835]]), [[Adam Mickiewicz]] ([[1841]]) su samo neka od imena koja su prevodila "Hasanaginicu". Za "Hasanaginicu" se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada, koja je ikad nastala. |
Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi "Put po [[Dalmacija|Dalmaciji]]" u [[Venecija|Veneciji]]. Od tog trenutka su se počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena kao [[Johann Wolfgang Goethe]] ([[1775]]), [[Walter Scott]] ([[1798]]), A. S. [[Puškin]] ([[1835]]), [[Adam Mickiewicz]] ([[1841]]) su samo neka od imena koja su prevodila "Hasanaginicu". Za "Hasanaginicu" se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada, koja je ikad nastala. |
||
[[bs:Hasanaginica]] |
[[bs:Hasanaginica]] |
||
[[en:Hasanaginica]] |
|||
[[hr:Asanaginica]] |
[[hr:Asanaginica]] |
||
[[en:Asanaginica]] |
|||
[[sr:Хасанагиница]] |
[[sr:Хасанагиница]] |
||
Verzija na datum 21 januar 2011 u 14:33
Hasanaginica ili Asanaginica je narodna balada, koja je nastala između 1646. i 49. u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka i vjerovatno se prepričavala sa koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava 1774. italijanski putopisac, etnograf Alberto Fortis nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička).
Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi "Put po Dalmaciji" u Veneciji. Od tog trenutka su se počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena kao Johann Wolfgang Goethe (1775), Walter Scott (1798), A. S. Puškin (1835), Adam Mickiewicz (1841) su samo neka od imena koja su prevodila "Hasanaginicu". Za "Hasanaginicu" se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada, koja je ikad nastala.