Brønsted–Lowryjeva teorija kiselina i baza – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Tekstovi (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 10: Red 10:
:CH<sub>3</sub>COOH + H<sub>2</sub>O {{eqm}} CH<sub>3</sub>COO<sup>-</sup> + H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>
:CH<sub>3</sub>COOH + H<sub>2</sub>O {{eqm}} CH<sub>3</sub>COO<sup>-</sup> + H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>
[[Acetat]]ni jon CH<sub>3C</sub>O<sub>2</sub><sup>-</sup> je konjugovana baza sirćetne kiseline a hidronijum jon H<sub>3</sub>O<sup>-</sup> je konjugovana kiselina vode kao baze.
[[Acetat]]ni jon CH<sub>3C</sub>O<sub>2</sub><sup>-</sup> je konjugovana baza sirćetne kiseline a hidronijum jon H<sub>3</sub>O<sup>-</sup> je konjugovana kiselina vode kao baze.



[[ar:نظرية حمض-قاعدة برونستد لوري]]
[[ar:نظرية حمض-قاعدة برونستد لوري]]
Red 17: Red 16:
[[cs:Brønsted-Lowryho teorie kyselin a zásad]]
[[cs:Brønsted-Lowryho teorie kyselin a zásad]]
[[cy:Damcaniaeth Brønsted-Lowry]]
[[cy:Damcaniaeth Brønsted-Lowry]]
[[en:Brønsted–Lowry acid-base theory]]
[[fr:Théorie de Brønsted-Lowry]]
[[fr:Théorie de Brønsted-Lowry]]
[[it:Teoria acido-base di Brønsted-Lowry]]
[[it:Teoria acido-base di Brønsted-Lowry]]
[[mk:Бренштед-Лориева теорија]]
[[mk:Бренштед-Лориева теорија]]
[[pt:Teoria ácido-base de Brønsted-Lowry]]
[[pt:Teoria ácido-base de Brønsted-Lowry]]
[[sr:Bronsted-Lorijeva teorija kiselina i baza]]
[[vi:Thuyết axit-bazơ Brønsted-Lowry]]
[[vi:Thuyết axit-bazơ Brønsted-Lowry]]
[[zh:酸碱质子理论]]
[[zh:酸碱质子理论]]

Verzija na datum 13 decembar 2010 u 05:54

Bronsted-Lorijeva teorija predstavlja teoriju kiselina i baza koju su nezavisno jedan od drugog predložili Johanes Nikolaus Bronsted i Martin Lori 1923. U ovom sistemu su Bronstedove baze i Bronstedove kiseline definisane tako što je kiselina molekul ili jon koji je u mogućnosti da izgubi ili donira katjon vodonika tj. proton H+, a baza je vrsta koja je u mogućnosti da prihvati katjon vodonika tj. proton.

Osobine kiselina i baza

Ako se neko jedinjenje ponaša kao kiselina tj. donira proton onda mora postojati baza koja će prihvatiti proton. Tako da koncept Bronsted-Lorija može biti predstavljen reakcijom

kiselina + baza u ekvilibrujumu sa kongjugovana baza + konjugovana kiselina.

Konjugovana baza je jon ili molekul koji ostaje nakon što kiselina izgubi proton a konjugovana kiselina je vrsta koja nastaje nakon što baza primi proton. Reakcija se može odvijati u oba smjera i u oba slučaja kiselina donira proton bazi.

Voda je amfoterna i može se ponašati i kao kiselina i kao baza. U reakciji sa sirćetnom kiselinom voda se ponaša kao baza:

CH3COOH + H2O u ekvilibrujumu sa CH3COO- + H3O+

Acetatni jon CH3CO2- je konjugovana baza sirćetne kiseline a hidronijum jon H3O- je konjugovana kiselina vode kao baze.