Lisni zalisci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 19 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q304216 (translate me)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
 
Red 1: Red 1:
'''Zalisci''' (''stipulae'') se razvijaju iz osnove [[list]]a, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni ([[pamuk]]), a kod drugih jako krupni ([[grašak]]) ali uvek manji od pravog lista. Kod [[ruže]] i [[deteline]] oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda ''Ficus'' ([[fikus]], [[smokva]]), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ''ohrea''. Kod pojedinih vrsta (''Lathyrus aphaca'') zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.
'''Zalisci''' (''stipulae'') se razvijaju iz osnove [[list]]a, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni ([[pamuk]]), a kod drugih jako krupni ([[grašak]]) ali uvek manji od pravog lista. Kod [[ruže]] i [[deteline]] oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda ''Ficus'' ([[fikus]], [[smokva]]), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ''ohrea''. Kod pojedinih vrsta (''Lathyrus aphaca'') zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.


Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u [[trn]]ove.
Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u [[trn]]ove.

Aktualna verzija na datum 24 juni 2014 u 02:52

Zalisci (stipulae) se razvijaju iz osnove lista, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni (pamuk), a kod drugih jako krupni (grašak) ali uvek manji od pravog lista. Kod ruže i deteline oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda Ficus (fikus, smokva), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ohrea. Kod pojedinih vrsta (Lathyrus aphaca) zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.

Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u trnove. U familiji Rubiaceae zalisci izrastaju do veličine pravih listova, a kako oni imaju naspraman raspored, dobija se pršljenast izgled mnogobrojnih listova.