Endoplazmatski retikulum – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 3: Red 3:
| image = Nucleus ER golgi.jpg
| image = Nucleus ER golgi.jpg
| image_width = 250px
| image_width = 250px
| image_caption = Shema položaja jedra, ER i kompleksa Goldži:<br>
| image_caption = Shema položaja jedra, ER i kompleksa Goldži:<br />
1 - jedro<br>
1 - jedro<br />
2 - kompleks jedarne pore<br>
2 - kompleks jedarne pore<br />
3 - granulisani ER<br>
3 - granulisani ER<br />
4 - glatki ER<br>
4 - glatki ER<br />
5 - ribozomi<br>
5 - ribozomi<br />
6 - proteini<br>
6 - proteini<br />
7 - transportna vezikula<br>
7 - transportna vezikula<br />
8 - kompleks Goldži<br>
8 - kompleks Goldži<br />
9 - ''cis''-strana kompleksa Goldži<br>
9 - ''cis''-strana kompleksa Goldži<br />
10 - ''trans''-strana kompleksa Goldži<br>
10 - ''trans''-strana kompleksa Goldži<br />
11 - cisterne kompleksa Goldži
11 - cisterne kompleksa Goldži
|}
|}
Red 21: Red 21:
| funkcija = sinteza proteina i lipida
| funkcija = sinteza proteina i lipida
}}
}}
'''Endoplazmatični retikulum''' (ER) je [[organela]] prisutna u svim [[eukariote|eukariotskim ćelijama]] izgrađena od [[ćelijska membrana|membrana]] koje ograničavaju unutrašnje prostore ([[cisterne]]) i pružaju se gotovo kroz čitavu ćeliju poput mreže (otuda i latinski naziv reticulum = mreža). Polovinu od ukupnih membrana u ćeliji čine membrane endoplazmatičnog retikuluma. Pruža se od [[jedra]], od njegove spoljašnje membrane, pa kroz ćeliju do spoljašnje [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. Smatra se da jednim delom učestvuje i u obrazovanju spoljašnje [[nuklearni ovoj|jedrove membrane]].
'''Endoplazmatični retikulum''' (ER) je [[organela]] prisutna u svim [[eukariote|eukariotskim ćelijama]] izgrađena od [[ćelijska membrana|membrana]] koje ograničavaju unutrašnje prostore ([[cisterne]]) i pružaju se gotovo kroz čitavu ćeliju poput mreže (otuda i latinski naziv reticulum = mreža). Polovinu od ukupnih membrana u ćeliji čine membrane endoplazmatičnog retikuluma. Pruža se od [[jedra]], od njegove spoljašnje membrane, pa kroz ćeliju do spoljašnje [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. Smatra se da jednim delom učestvuje i u obrazovanju spoljašnje [[nuklearni ovoj|jedrove membrane]].


Krajem [[19. vijek|19. veka]] prvi ga je zapazio francuski lekar [[Šarl Garnije]] i dao mu naziv ''ergastoplazma'', koji se održao sve do polovine [[20. vijek|20. veka]].
Krajem [[19. vijek|19. veka]] prvi ga je zapazio francuski lekar [[Šarl Garnije]] i dao mu naziv ''ergastoplazma'', koji se održao sve do polovine [[20. vijek|20. veka]].
Red 28: Red 28:


Prema građi i ulozi razlikuju se dva oblika endoplazmatičnog retikuluma :
Prema građi i ulozi razlikuju se dva oblika endoplazmatičnog retikuluma :
*[[rapavi endoplazmatični retikulum]] (granularni ) i
* [[rapavi endoplazmatični retikulum]] (granularni ) i
*[[glatki endoplazmatični retikulum]] (agranularni).
* [[glatki endoplazmatični retikulum]] (agranularni).


Granularni i agranularni ER, pored svih razlika, predstavljaju jedinstvenu celinu što se ogleda u neprekidnosti kako njihovih membrana tako i cisterni.
Granularni i agranularni ER, pored svih razlika, predstavljaju jedinstvenu celinu što se ogleda u neprekidnosti kako njihovih membrana tako i cisterni.
Red 35: Red 35:
Zastupnjenost jedne ili druge vrste ER-a zavisi kako od vrste ćelije tako i od njene trenutne aktivnosti. Tako npr. u ćelijama koje vrše intenzivnu sintezu [[protein]]a prisutna je velika količina granularnog, dok u ćelijama koje sintetišu [[steroidni hormoni|steroidne hormone]] preovladava količina agranularnog ER-a.
Zastupnjenost jedne ili druge vrste ER-a zavisi kako od vrste ćelije tako i od njene trenutne aktivnosti. Tako npr. u ćelijama koje vrše intenzivnu sintezu [[protein]]a prisutna je velika količina granularnog, dok u ćelijama koje sintetišu [[steroidni hormoni|steroidne hormone]] preovladava količina agranularnog ER-a.


==Literatura==
== Literatura ==
* Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
* Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
*Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
* Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
*Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
* Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
* Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
* Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
*Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998
* Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
*[http://snena.tripod.com/id23.html BioNet Škola]
* [http://snena.tripod.com/id23.html BioNet Škola]
*[http://zivotinjsko-carstvo.com/bioskolos/biologija%20celije%202.php Bioskolos]
* [http://zivotinjsko-carstvo.com/bioskolos/biologija%20celije%202.php Bioskolos]


{{Ćelija}}
{{Ćelija}}

Verzija na datum 23 juni 2014 u 02:58

endoplazmatični retikulum
Shema položaja jedra, ER i kompleksa Goldži: 1 - jedro 2 - kompleks jedarne pore 3 - granulisani ER 4 - glatki ER 5 - ribozomi 6 - proteini 7 - transportna vezikula 8 - kompleks Goldži 9 - cis-strana kompleksa Goldži 10 - trans-strana kompleksa Goldži 11 - cisterne kompleksa Goldži
Shema položaja jedra, ER i kompleksa Goldži:

1 - jedro
2 - kompleks jedarne pore
3 - granulisani ER
4 - glatki ER
5 - ribozomi
6 - proteini
7 - transportna vezikula
8 - kompleks Goldži
9 - cis-strana kompleksa Goldži
10 - trans-strana kompleksa Goldži

11 - cisterne kompleksa Goldži
Karakteristike organele
prisutna u: eukariotskim ćelijama
oblik: kompleks mrežasto isprepletanih cisterni
membrane: 1 dvoslojna fosfolipidna membrana
funkcija: sinteza proteina i lipida

Endoplazmatični retikulum (ER) je organela prisutna u svim eukariotskim ćelijama izgrađena od membrana koje ograničavaju unutrašnje prostore (cisterne) i pružaju se gotovo kroz čitavu ćeliju poput mreže (otuda i latinski naziv reticulum = mreža). Polovinu od ukupnih membrana u ćeliji čine membrane endoplazmatičnog retikuluma. Pruža se od jedra, od njegove spoljašnje membrane, pa kroz ćeliju do spoljašnje ćelijske membrane. Smatra se da jednim delom učestvuje i u obrazovanju spoljašnje jedrove membrane.

Krajem 19. veka prvi ga je zapazio francuski lekar Šarl Garnije i dao mu naziv ergastoplazma, koji se održao sve do polovine 20. veka.

Osnovna uloga ove organele je sinteza različitih materija i njihov transport kroz ćeliju . Materije koje su stvorene u endoplazmatičnom retikulumu (lipidi, proteini i dr.) pakuju se u male vezikule, nazvane transportne vezikule, i one se odvajaju od ER-a i kreću do svog cilja: do drugih organela ili do ćelijske membrane, gde se, ili u nju ugrađuju ili izbacuju u vanćelijsku sredinu.

Prema građi i ulozi razlikuju se dva oblika endoplazmatičnog retikuluma :

Granularni i agranularni ER, pored svih razlika, predstavljaju jedinstvenu celinu što se ogleda u neprekidnosti kako njihovih membrana tako i cisterni.

Zastupnjenost jedne ili druge vrste ER-a zavisi kako od vrste ćelije tako i od njene trenutne aktivnosti. Tako npr. u ćelijama koje vrše intenzivnu sintezu proteina prisutna je velika količina granularnog, dok u ćelijama koje sintetišu steroidne hormone preovladava količina agranularnog ER-a.

Literatura

  • Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
  • Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
  • Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
  • Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
  • Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998

Vanjske veze