Blizanac – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Drugo značenje2|Blizanci}} desno|mini|300p|Italijanski blizanci '''Blizanci''' oredstavljaju dva embriona koja se u telu majke istovremeno razvij...
 
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
{{Drugo značenje2|Blizanci}}
{{Drugo značenje2|Blizanci}}
[[Image:Italian_twins.jpg|desno|mini|300p|Italijanski blizanci]]
[[Datoteka:Italian_twins.jpg|desno|mini|300p|Italijanski blizanci]]
'''Blizanci''' oredstavljaju dva [[embrion]]a koja se u telu majke istovremeno razvijaju i rode se neposredno jedan posle drugog. Ako se radi o tri, četiri ili više embriona onda su u pitanju trojke, četvorke, petorke itd.
'''Blizanci''' oredstavljaju dva [[embrion]]a koja se u telu majke istovremeno razvijaju i rode se neposredno jedan posle drugog. Ako se radi o tri, četiri ili više embriona onda su u pitanju trojke, četvorke, petorke itd.


Red 16: Red 16:
* oni koji su poreklom iz dve jajne ćelije koje su se razvijale u istom Grafovom folikulu; njihove placente su blizu jedna drugoj i imaju zajedničku ovojnicu.
* oni koji su poreklom iz dve jajne ćelije koje su se razvijale u istom Grafovom folikulu; njihove placente su blizu jedna drugoj i imaju zajedničku ovojnicu.


Pored dvojajnih mogu se javiti i višejajni blizanci. Postoji određeno pravilo da što su blizanci brojniji time se ređe javljaju u ljudskim [[stanovništvo|populacija]]ma. Dakle, najbrojniji su dvojajni, dok procenat opada kada se radi o trojkama, četvorkama itd.
Pored dvojajnih mogu se javiti i višejajni blizanci. Postoji određeno pravilo da što su blizanci brojniji time se ređe javljaju u ljudskim [[stanovništvo|populacijama]]. Dakle, najbrojniji su dvojajni, dok procenat opada kada se radi o trojkama, četvorkama itd.


Procenat javljanja blizanaca varira kod različitih [[narod]]a. Dvojajni blizanci su najbrojniji u [[Belgija|Belgiji]], [[Finska|Finskoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Norveška|Norveškoj]], dok se najređe javljaju kod [[Kinez]]a (0,3%) i [[Vijetnamac]]a (samo 0,01%).
Procenat javljanja blizanaca varira kod različitih [[narod]]a. Dvojajni blizanci su najbrojniji u [[Belgija|Belgiji]], [[Finska|Finskoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Norveška|Norveškoj]], dok se najređe javljaju kod [[Kinez]]a (0,3%) i [[Vijetnamac]]a (samo 0,01%).
Red 24: Red 24:
== Jednojajni blizanci ==
== Jednojajni blizanci ==


Jednojajni blizanci nastaju oplođenjem jedne jajne ćelije jednim [[spermatozoid]]om, a neposredno posle [[oplođenje|oplođenja]] dolazi do podele oplođenog jajeta na dva jednaka dela. Pošto se oplođeno jaje podeli [[mitoza|mitozom]] (vidi [[brazdanje]]) oni su genetički potpuno identični pa su usled toga i istog pola. Jednojajni blizanci se smatraju prirodnim [[kloniranje|klon]]ovima. Slično dvojajnim blizancima i jednojajni mogu biti trojke, četvorke i petorke.
Jednojajni blizanci nastaju oplođenjem jedne jajne ćelije jednim [[spermatozoid]]om, a neposredno posle [[oplođenje|oplođenja]] dolazi do podele oplođenog jajeta na dva jednaka dela. Pošto se oplođeno jaje podeli [[mitoza|mitozom]] (vidi [[brazdanje]]) oni su genetički potpuno identični pa su usled toga i istog pola. Jednojajni blizanci se smatraju prirodnim [[kloniranje|klonovima]]. Slično dvojajnim blizancima i jednojajni mogu biti trojke, četvorke i petorke.


Ako se oplođena jajna ćelija ne podeli potpuno, već nekim delom embrioni ostaju spojeni onda mogu nastati tzv. [[sijamski blizanci|'''sijamski blizanci''']] ili dvojne nakaze Sijamski blizanci su često jedan prema drugome simetrični kao lik u ogledalu (vidi sliku). Učestalost jednojajnih blizanaca kod svih naroda je skoro jednaka tj. iznosi oko 0,2% za dvojke.
Ako se oplođena jajna ćelija ne podeli potpuno, već nekim delom embrioni ostaju spojeni onda mogu nastati tzv. [[sijamski blizanci|'''sijamski blizanci''']] ili dvojne nakaze Sijamski blizanci su često jedan prema drugome simetrični kao lik u ogledalu (vidi sliku). Učestalost jednojajnih blizanaca kod svih naroda je skoro jednaka tj. iznosi oko 0,2% za dvojke.
{|
{|
|[[Image:Chang-eng-bunker-PD.gif|mini|najčuveniji sijamski blizanci]]
|[[Datoteka:Chang-eng-bunker-PD.gif|mini|najčuveniji sijamski blizanci]]
|[[Image:Human conjoined twins DSC09364.jpg|mini|Sijamski blizanci]]
|[[Datoteka:Human conjoined twins DSC09364.jpg|mini|Sijamski blizanci]]
|[[Image:Siamese cattle twins DSC09327.jpg|mini|Sijamski blizanci kod životinja]]
|[[Datoteka:Siamese cattle twins DSC09327.jpg|mini|Sijamski blizanci kod životinja]]
|}
|}



Verzija na datum 22 juni 2014 u 18:33

Za ostale upotrebe, v. Blizanci (razvrstavanje).
Italijanski blizanci

Blizanci oredstavljaju dva embriona koja se u telu majke istovremeno razvijaju i rode se neposredno jedan posle drugog. Ako se radi o tri, četiri ili više embriona onda su u pitanju trojke, četvorke, petorke itd.

Kod čoveka, a i ostalih sisara, razlikuju se:

  • dvojajni ili fraternalni, dizigotni, bigerminalni blizanci i
  • jednojajni, koji se nazivaju još i identični, monozigotni, monogerminalni.

Dvojajni blizanci

Dvojajni blizanci su oni blizanci koji se razvijaju iz iz dve jajne ćelije od kojih je svaka oplođena drugim spermatozoidom. Mogu da budu istog ili različitih polova, a po genetskom sastavu su različiti onoliko koliko su različita i braća/sestre koja nisu blizanci.

Razlikuju se dva tipa ovih blizanaca:

  • oni koji su poreklom iz dve jajne ćelije koje su se razvijale u zasebnim Grafovim folikulima; kod njih svako jaje ima posebnu ovojnicu (deciduu) i placente su udaljene jedna od druge;
  • oni koji su poreklom iz dve jajne ćelije koje su se razvijale u istom Grafovom folikulu; njihove placente su blizu jedna drugoj i imaju zajedničku ovojnicu.

Pored dvojajnih mogu se javiti i višejajni blizanci. Postoji određeno pravilo da što su blizanci brojniji time se ređe javljaju u ljudskim populacijama. Dakle, najbrojniji su dvojajni, dok procenat opada kada se radi o trojkama, četvorkama itd.

Procenat javljanja blizanaca varira kod različitih naroda. Dvojajni blizanci su najbrojniji u Belgiji, Finskoj, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, dok se najređe javljaju kod Kineza (0,3%) i Vijetnamaca (samo 0,01%).

Kod dvojajnih blizanaca može se dogoditi da jajne ćelije budu oplođene spermatozoidima dva muškarca. To dokazuje slučaj kada su rođeni blizanci od kojih je jedan bio belac, a drugi mešanac belca i crnca.

Jednojajni blizanci

Jednojajni blizanci nastaju oplođenjem jedne jajne ćelije jednim spermatozoidom, a neposredno posle oplođenja dolazi do podele oplođenog jajeta na dva jednaka dela. Pošto se oplođeno jaje podeli mitozom (vidi brazdanje) oni su genetički potpuno identični pa su usled toga i istog pola. Jednojajni blizanci se smatraju prirodnim klonovima. Slično dvojajnim blizancima i jednojajni mogu biti trojke, četvorke i petorke.

Ako se oplođena jajna ćelija ne podeli potpuno, već nekim delom embrioni ostaju spojeni onda mogu nastati tzv. sijamski blizanci ili dvojne nakaze Sijamski blizanci su često jedan prema drugome simetrični kao lik u ogledalu (vidi sliku). Učestalost jednojajnih blizanaca kod svih naroda je skoro jednaka tj. iznosi oko 0,2% za dvojke.

najčuveniji sijamski blizanci
Sijamski blizanci
Sijamski blizanci kod životinja

Literatura

  • Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Popović, S: Embriologija čoveka, Dečje novine, Beograd, 1990
  • Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, Beograd, 1989
  • Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986

Spoljašnje veze

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Twins
Potražite izraz Blizanac u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.