Decentralizacija – razlika između verzija
m robot Dodaje: ca:Descentralització |
m robot Dodaje: ru:Децентрализация |
||
Red 52: | Red 52: | ||
[[no:Desentralisering]] |
[[no:Desentralisering]] |
||
[[pl:Decentralizacja]] |
[[pl:Decentralizacja]] |
||
[[ru:Децентрализация]] |
|||
[[sr:Децентрализација]] |
[[sr:Децентрализација]] |
||
[[sv:Decentralisering]] |
[[sv:Decentralisering]] |
Verzija na datum 22 april 2010 u 10:35
Decentralizacija označava onu vrstu organizacije kojom se upravljanje ili rukovođenje prenosi s centralnih organa na niže. U tom slučaju ti niži organi imaju manju ili veću samostalnost u organizaciji i načinu obavljanja poslova. Prednosti decentralizacije: - omogućava top menadžerima da se bave ključnim pitanjima, strateškim pitanjima - omogućava mladjim menadžerima da steknu iskustvo, da nauče posao - ubrzava se proces donošenja taktičkih odluka - motivacija zaposlenih, jer sada mladji menadžeri u kompaniji imaju mogućnost da samostalno donose odluke
Mane decentralizacije:
- neophodan sistem kontrole i komunikacije - dodatna koordinacija - dodatni broj sposobnih menadžera
Da bi uopšte izvršili decentralizaciju moramo prvo ispoštovati sledeće faktore: 1. dugoročnost i obim posledica decentralizovanih odluka, 2. veličinu organizacije, 3. menadžerski stil, 4. Istoriju i kulturu organizacije, 5. Zahteve za standardizaciju usluge, 6. zahteve za nezavisnošću, 7. Raspoloživost menadžera, 8. Razvijenost kontrolnih tehnika, 9. Teritorijalnu disperziju aktivnosti, 10. Dinamiku rasta organizacije....