Ohmov zakon – razlika između verzija
čistka |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 4: | Red 4: | ||
I = U/R. |
I = U/R. |
||
Na primer, ako znamo koliku [[Električna struja|struju]] može da podnese [[Elektronska komponenta|komponenta]] a da ne pregori, i koliki [[napon]] daje izvor napajanja, tada pomoću omovog zakona možemo izabrati odgovarajući [[otpornik]], koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.</ref> |
|||
== U mikroskopskom obliku == |
== U mikroskopskom obliku == |
||
Verzija na datum 15 august 2020 u 23:20
Ohmov zakon (po Georgu Ohmu) je fizički zakon prema kojem je jakost električne struje I u provodniku, pri konstantnoj temperaturi, određuje kao odnos električnog napona U i električnoga otpora R: [1]
I = U/R.
Na primer, ako znamo koliku struju može da podnese komponenta a da ne pregori, i koliki napon daje izvor napajanja, tada pomoću omovog zakona možemo izabrati odgovarajući otpornik, koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.[2]
U mikroskopskom obliku
Ohmov zakon u mikroskopskom obliku opisuje jakost električne struje s pomoću svojstava čestica koje prenose električni naboj: [1]
I = nvqS,
gdje je n broj slobodnih čestica koje prenose električni naboj, v srednja brzina gibanja nosilaca električnoga naboja, q električni naboj nosilaca električnoga naboja, S ploština poprečnoga presjeka vodiča.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Ohmov zakon
- ↑ Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.
