Utopija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
nadopuna pojmovnika kako bi ličio na enciklopedijski, a ne rječnički pojam.
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
Red 4: Red 4:


== Povezano ==
== Povezano ==

* [[utopijski socijalizam]]

* [[Distopija|Anti-utopija]]
* [[Distopija|Anti-utopija]]



Verzija na datum 9 maj 2020 u 11:08

Utopija (grč. ou = ne, topos = mjesto), zemlja koja nigdje ne postoji, fantazija nekog idealnog neostvarenog i neostvarljivog stanja u ljudskom životu, zamisao o idealnom društvu, koncepcije o poboljšanju društvenog i državnog uređenja, odgojnog postupanja i moralnog života. Utopije se uglavnom stvaraju zbog nezadovljstva stanjem društva, pa samim tim pruzaju osnovu da se kritikuje društvo. Antikni uzor kasnijim utopijama je Platonova 'Država', a prvi koristi taj izraz Thomas More ("Utopija"), a utopista je njegov njemački suvremenik, revolucionar Thomas Müntzer. Takođe važni utopisti bili su Tommaso Campanella ("Grad Sunca") i Francis Bacon ('Nova Atlantis'). U XVIII. vijeku najvažniji utopisti bili su Mablej, Cabet, Moreli, a u XIX. vijeku Saint-Simon, Charles Fourier, Robert Owen... Stremljenja prema izgradnji besklasnog društva, koja su se javljala prije naučnog socijalizma, nazvana su prema naslovu Moreovog djela, utopijskim socijalizmom.

Utopije su donekle srodne fikcijama. U XX. vijeku pojavljuju se nove vrste fikcija, anti-utopije (negativne utopije). Nastaju kao reakcija na situacije u društvu XX veku. Najpoznatiji pisci ovakve vrste utopije su: Zamjatin ("Mi"), Haksli ("Vrli novi svet"), Orvel ("1984"). U ovim knjigama se piše o tome kako je sve kontrolisano, zabranjeno i manipulisano. One su pesimistički način oslikavanja navodne budućnost čovečanstva, a zapravo odraz postoječeg stanja koji se podiže na višu potenciju..

Povezano