Cui bono – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 2: | Red 2: | ||
== Etimologija == |
== Etimologija == |
||
⚫ | Izraz je koristio rimski orator i državnik [[Marko Tulije Ciceron]] u svom govoru ''[[Pro Roscio Amerino]]'', pri čemu je izraz ''cui bono'' pripisao [[rimski konzul|konzulu]] i [[rimski cenzor|cenzoru]] [[Lucius Cassius Longinus Ravilla|Luciju Kasiju Longinu Ravili]].<ref>[http://thelatinlibrary.com/cicero/sex.rosc.shtml Pro Roscio Amerino]</ref> |
||
⚫ | Izraz je koristio rimski orator i državnik [[Marko Tulije Ciceron]] u svom govoru ''[[Pro Roscio Amerino]]'', |
||
{{cquote|''L. Cassius ille quem populus Romanus verissimum et sapientissimum iudicem putabat identidem in causis quaerere solebat 'cui bono' fuisset.'' |
{{cquote|''L. Cassius ille quem populus Romanus verissimum et sapientissimum iudicem putabat identidem in causis quaerere solebat 'cui bono' fuisset.'' |
Verzija na datum 24 decembar 2018 u 12:13
Cui bono je latinska poslovica, odnosno izraz koji doslovno znači "u čiju korist" ili "kome u prilog", a koja se koristi kako bi se kroz mogući motiv moglo špekulirati o počinitelju nekog zločina ili poticatelju nekog događaja.
Etimologija
Izraz je koristio rimski orator i državnik Marko Tulije Ciceron u svom govoru Pro Roscio Amerino, pri čemu je izraz cui bono pripisao konzulu i cenzoru Luciju Kasiju Longinu Ravili.[1]
“ | L. Cassius ille quem populus Romanus verissimum et sapientissimum iudicem putabat identidem in causis quaerere solebat 'cui bono' fuisset.
Znameniti Lucije Kasije, koga su Rimljani znali smatrati vrlo poštenim i mudrim sucem, imao je običaj u parnicama stalno pitati "u čiju korist" se nešto zbilo. |
” |
Još jedan primjer Ciceronovog korištenja izraza "cui bono" nalazi se u obrani Milona, tj. u govoru Pro Milone. U njemu spominje "Kasijevu maksimu": "neka se primijeni Kasijeva maksima".[2]
Izvori
- ↑ Pro Roscio Amerino
- ↑ Cicero, Pro Milone 32.3)