Kurziv – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
 
Red 1: Red 1:
[[File:Arabic text Italic-Normal.png|thumb|right|200px|4 shapes of Adobe Arabic font (Normal, Italic, Bold, Bold-Italic)]]
'''Kurziv''' ([[njemački jezik|njem.]] ''kursiv'' od [[Latinski jezik|lat.]] ''cursus'') u [[tipografija|tipografiji]] tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom <ref>Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, str. 771</ref><ref>http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eldvWBM%3D</ref>, koji služi za isticanje pojedinih riječi, navode ili u druge stilske svrhe.<ref name="opca">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 11, str. 313</ref>
'''Kurziv''' ([[njemački jezik|njem.]] ''kursiv'' od [[Latinski jezik|lat.]] ''cursus'') u [[tipografija|tipografiji]] tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom <ref>Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, str. 771</ref><ref>http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eldvWBM%3D</ref>, koji služi za isticanje pojedinih riječi, navode ili u druge stilske svrhe.<ref name="opca">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 11, str. 313</ref>



Aktualna verzija na datum 3 januar 2018 u 12:01

4 shapes of Adobe Arabic font (Normal, Italic, Bold, Bold-Italic)

Kurziv (njem. kursiv od lat. cursus) u tipografiji tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom [1][2], koji služi za isticanje pojedinih riječi, navode ili u druge stilske svrhe.[3]

Povijest[uredi | uredi kod]

Kurziv je kao pismo nastao početkom šesnaestog stoljeća u Italiji, slovorezač Francesko Griffo da Bologna izradio je kurzivni font Antikvu za Alda Manuzija koji je 1501. godine tim fontom tiskao Vergilija.[3]

Uporaba[uredi | uredi kod]

Naslovi se u knjigama obično pišu ili većim fontom, ili svim velikim slovima (ili oboje), no kad neka knjiga ima dijelove, naslove poglavlja i podnaslove, često u pomoć uskače i kurziv.[4] Osim pisanja naslova, kurzivom se ponekad pišu navodi (citati), a ponekad i predgovori knjiga.[5] Ukoliko je u tekstu iz bilo kojeg razloga potrebno navesti riječi iz stranih jezika, one se najčešće pišu u zagradi i u kurzivu.[6]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, str. 771
  2. http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eldvWBM%3D
  3. 3,0 3,1 Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 11, str. 313
  4. Hrvatski pravopis, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007., str. 87, 128b
  5. vidi Milivoj Solar, Teorija književnosti, str. 5-7
  6. Hrvatski pravopis, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007., str. 86, 127b