Hrana – razlika između verzija
m Fix |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Hrana''' je bilo koja |
'''Hrana''' je bilo koja stvar koja [[apsorpcija|apsorpcijom]] u [[Čovjek|ljudskom organizmu]] doprinosi očuvanju [[homeostaza|homeostaze]] istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci: |
||
* [[Ugljikohidrati]] |
* [[Ugljikohidrati]] |
||
* [[Bjelančevine]] |
* [[Bjelančevine]] |
Verzija na datum 12 mart 2017 u 10:24
Hrana je bilo koja stvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci:
No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.
Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.
Proizvodnja hrane
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:
- mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
- mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
- ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
- pekarska industrija
Kontrola kvalitete
Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.
Proizvodno-potrošački lanac