Lisni zalisci – razlika između verzija
m robot Dodaje: eo:Stipulo |
m robot Dodaje: gl:Estípula |
||
Red 13: | Red 13: | ||
[[es:Estípula]] |
[[es:Estípula]] |
||
[[fr:Stipule]] |
[[fr:Stipule]] |
||
[[gl:Estípula]] |
|||
[[it:Stipola]] |
[[it:Stipola]] |
||
[[nl:Steunblaadje]] |
[[nl:Steunblaadje]] |
Verzija na datum 2 oktobar 2009 u 13:26
Zalisci (stipulae) se razvijaju iz osnove lista, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni (pamuk), a kod drugih jako krupni (grašak) ali uvek manji od pravog lista. Kod ruže i deteline oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda Ficus (fikus, smokva), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ohrea. Kod pojedinih vrsta (Lathyrus aphaca) zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.
Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u trnove. U familiji Rubiaceae zalisci izrastaju do veličine pravih listova, a kako oni imaju naspraman raspored, dobija se pršljenast izgled mnogobrojnih listova.