Pasulj – razlika između verzija
grašak->grah zar ne? |
Image:Phaseolus vulgaris seed.jpg |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Taxobox |
{{Taxobox |
||
| color = lightgreen |
| color = lightgreen |
||
| name = ''Pasulj'' |
| name = ''Pasulj'' |
||
| image = |
| image = Phaseolus vulgaris seed.jpg |
||
| image_width = 100px |
| image_width = 100px |
||
| image_caption = Plod pasulja |
| image_caption = Plod pasulja |
Verzija na datum 6 august 2006 u 23:23
Pasulj ili grah (Phaseolus vulgaris) jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki je poreklom iz Južne Amerike U Evropi se spominje 1542. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja, sa vegetacijom od 70-90 dana, spada u red povrtnog bilja visoke biološke vrednosti. Pasulj ima izuzetnu kaloričnu vrednost (100 grama pasulja ima 143 kilokalorija) ali i sve druge neophodne biološke materije: belančevine (26%), ugljene hidrate (52%), masti (2,1%), zatim sve bitne aminokiseline, lecitin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe. Ljuska pasulja je bogata pektinom i drugim teško probavljivim sadržajima te se ne preporučuje osobama sa želudačnim, crevnim i drugim smetnjama.
Pasulj, a naročito njegove mahune imaju i lekovita svojstva. Mahune bez semena su oprobano sredstvo za smanjivanje šećera u krvi, a dobre su i protiv upale bubrega i mokraćnog mehura. Stablo, list i cvet su pouzdan diuretik. Zahvaljujući kombinaciji vlakana i folne kiseline štiti od moždanog udara i bolesti srca i debelog creva.