Jugoslaveni u Bosni i Hercegovini – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 15: Red 15:
[[Datoteka:Lepa brena.jpg|thumb|[[Lepa Brena]], jedna od najpopularnijih pjevačica na jugoslovenskom prostoru]]
[[Datoteka:Lepa brena.jpg|thumb|[[Lepa Brena]], jedna od najpopularnijih pjevačica na jugoslovenskom prostoru]]
{| class="wikitable sortable"
{| class="wikitable sortable"
!Godina popisa
!Popis
!broj Jugoslovena
!Jugosloveni
!u %
!u %
|-
|-

Verzija na datum 2 april 2014 u 02:08

Jugosloveni u Bosni i Hercegovini su građani Bosne i Hercegovine jugoslovenske nacionalnosti.

Današnji broj Jugoslovena u Bosni i Hercegovini je nepoznat. Poslednji popis stanovništva u Bosni i Heregovini je bio sprovođen 1991. godine, kad je zemlja još bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prema rezultatima tog popisa, Jugoslavena u tadašnjoj Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini je bilo 242.682 ili 5,54% cjelokupne populacije. Aktualniji rezultati o broju Jugoslovena Bosne i Hercegovine se mogu tek očekivati nakon sledećeg popisa, koji se treba sprovesti od 1. do 15. listopada 2013. godine.[1]

Dok je Bosna i Hercegovina bila dio socijalističke Jugoslavije, značajan broj njenih građana se je na popisima izjašnjavao kao Jugosloveni. Društveno-ekonomska i kulturna modernizacija bosansko-hercegovačkog društva u tom periodu rezultirali su u djelimičnom nestanku tradicionalnog komunitarizma, izrazujući se u rapidnom porastu broja mješovitih brakova. Stoga nije bilo neuobičajeno da među obrazovane sredne klase i određenim djelovima radničke klase jugoslovenski identitet postane jači od srpskog, muslimanskog ili hrvatskog nacionalnog identiteta.[2]

Deklarisani Jugosloveni činili su ne mali dio članstva Saveza komunista Bosne i Hercegovine u 1980im godinama. U 1986. godini SK BiH je imao 409,165 članova, a od njih su 57,586 (14,07%) bili Jugosloveni. 1987. godine broj članstva u SK BiH je blago opao na 392,576. Medutim, broj Jugoslavena u partiji je narastao na 64,075, tako da su Jugoslaveni činili 16,32% članstva Saveza Komunista Bosne i Hercegovine.[3]

Organizacije

Udruženje „Naša Jugoslavija“, koje se između ostalog zalaže za priznavanje jugoslovenske nacije, održalo je svoju osnivačku skupštinu 14. Marta 2009. godine. Međutim, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine odbilo je zahtjev za registraciju „Naše Jugoslavije“, a kao razlog je navedeno da organizacija u svom nazivu ne smije koristiti riječ „Jugoslavija”.

Jugosloveni Bosne i Hercegovine na dosadašnjim popisima

Datoteka:Andric Ivo.jpg
Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine
Lepa Brena, jedna od najpopularnijih pjevačica na jugoslovenskom prostoru
Godina popisa broj Jugoslovena u %
1971[4] 43.796 1,17
1981[4] 326.316 7,91
1991[4] 242.682 5,54
2013 još nema rezultata

Poznati Jugosloveni Bosne i Hercegovine

Etnički Jugosloveni rođeni u Bosni i Hercegovini:

Vidi još

Reference

  1. Popis u BiH odgođen za oktobar E-novine. 23.01.2013
  2. Djokić, Dejan (2003). Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992. Hurst C & Co Publishers Ltd. str. 107. ISBN 1-85065-663-0.
  3. Andjelic, Neven (2003). Bosnia-Herzegovina: The End of a Legacy Routledge str. 68. ISBN 9780714684314.
  4. 4,0 4,1 4,2 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti, po popisima 1961 - 1991 Federalni zavod za statististiku
  5. Predstavljen film o Ivi Andriću B92. 27.10.2011
  6. Povratak Lepe Brene Press Online. M. Majstorović; 07.12.2008
  7. Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa Radio Slobodna Evropa. Branka Mihajlović; 14.03.2014
  8. Gavrilo Princip – za Srbiju heroj, za Zapad terorista Deutsche Welle. Nemanja Rujević; 11.11.2013
  9. Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom e-portal.ba 08.04.2013
  10. Okrugli sto „Pretpostavke za razvoj Jugoslavenstva“, Split 2011 Udruženje „Naša Jugoslavija“
  11. Iyu, naopako! Blic Online. Gorčin Stojanović; 29.10.2010
  12. Najviše Jugoslovena u Srbiji Novi magazin. IJ; 15.09.2012
  13. Nazdravite, drugovi NIN. 05.12.2002, broj 2710