Pasulj – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 24: | Red 24: | ||
[[Kategorija:Ljekovito bilje]] |
[[Kategorija:Ljekovito bilje]] |
||
[[Kategorija:Povrće]] |
[[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Fabaceae]] |
||
[[ar:لوبيا]] |
[[ar:لوبيا]] |
||
[[bs:Pasulj]] |
[[bs:Pasulj]] |
Verzija na datum 5 august 2009 u 16:41
Pasulj ili grah (Phaseolus vulgaris) jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki je poreklom iz Južne Amerike U Evropi se spominje 1542. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja, sa vegetacijom od 70-90 dana, spada u red povrtnog bilja visoke biološke vrednosti. Pasulj ima izuzetnu kaloričnu vrednost (100 grama pasulja ima 143 kilokalorija) ali i sve druge neophodne biološke materije: belančevine (26%), ugljene hidrate (52%), masti (2,1%), zatim sve bitne aminokiseline, lecitin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe. Ljuska pasulja je bogata pektinom i drugim teško probavljivim sadržajima te se ne preporučuje osobama sa želudačnim, crevnim i drugim smetnjama.
Pasulj, a naročito njegove mahune imaju i lekovita svojstva. Mahune bez semena su oprobano sredstvo za smanjivanje šećera u krvi, a dobre su i protiv upale bubrega i mokraćnog mehura. Stablo, list i cvet su pouzdan diuretik. Zahvaljujući kombinaciji vlakana i folne kiseline štiti od moždanog udara i bolesti srca i debelog creva.