Leopold I, car Svetog rimskog carstva – razlika između verzija
m robot Dodaje: ka:ლეოპოლდ I (სრი) |
m robot Dodaje: vi:Leopold I (đế quốc La Mã Thần thánh) |
||
Red 130: | Red 130: | ||
[[tr:I. Leopold (Kutsal Roma İmparatoru)]] |
[[tr:I. Leopold (Kutsal Roma İmparatoru)]] |
||
[[uk:Леопольд I Габсбург]] |
[[uk:Леопольд I Габсбург]] |
||
[[vi:Leopold I (đế quốc La Mã Thần thánh)]] |
|||
[[zh:利奥波德一世 (神圣罗马帝国)]] |
[[zh:利奥波德一世 (神圣罗马帝国)]] |
Verzija na datum 25 juni 2009 u 10:56
Ostala značenja imena Leopold I. vidjeti na Leopold I. (razvrstavanje)
Leopold I. (Beč, 9. VI. 1640. - Beč, 5. V. 1705), sin i nasljednik cara Ferdinanda III:
- 1. rimsko-njemački car odn. "austrijski car" odn. "car Svetog Rimskog cartsva" (od 1658. do 1705. godine),
- 2. ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705),
- 3. češki kralj (od 1658. do 1705).
Ratovi koje je vodio
Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući.
- Naslijedio je i rat sa Švedskom, koji je okončao 1660.
- Uslijedio je Prvi turski rat (1663-64), koji je svršio pobjedom Raimunda Montecuccolija kod Szentgotthárda i mirom u Vasváru (1664), koji je postao povod za Zrinsko-frankopansku urotu (1670-1671), čiji je cilj bio otcjepljenje Hrvatske i Mađarske od Habsburške Monarhije.
- Po isteku dvadesetogodišnjeg mira dogovorenog u Vasváru, započeo je Drugi turski rat. Uz pomoć nadvojvode Karla Lotarinškog i poljskog kralja Jana III. Sobjeskog, Turci su 12. IX. 1683. poraženi pod Bečom. Na taj se poraz nadovezao Rat za oslobođenje, koji je završio Mirom u Sremskim Karlovcima (1699) i dokrajčio tursku nadmoć u jugoistočnoj Evropi.
Vlast nad Ugarskom i Hrvatskom
Vlast Leopolda I. je tokom pobjedonosnog rata ojačala. Hrvatski i mađarski staleži priznali su u Požunu 1687. nasljedno pravo Habsburgovaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje po načelu primogeniture, a istovremeno je ukinut član 31. Zlatne bule Andrije II. iz 1222, koji je plemstvu priznao pravo otpora protiv kralja zbog njegovih nezakonitih čina. U ratovima protiv Francuske (1672-79. i 1688-97) Leopold nije imao uspjeha. Pri kraju života zapleo se 1701. u Rat za španjolsku baštinu protiv Luja XIV.
Belje
Godine 1697, u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, podario je princu Eugenu Savojskom imanje u južnoj Baranji, nazvano Belje.
Za Leopoldovog vladanja doselilo se nekoliko hiljada Srba pod patrijarhom Arsenijem Crnojevićem III. u Ugarsku i u Srem.
Izvori
- "Opća enciklopedija JLZ" (5 L-Nigh), Zagreb, 1979.
- "Belje. Tvornica šećera. 75", Šećerana, 1986. (str. 25; greškom: Leopold II)
- "Mala enciklopedija Prosveta" (2 K-P), Beograd, 1978.
Rodoslovlje
Preci
Prva generacija
1. Leopold I, njemačko-rimski car (1640-1705)
Druga generacija
2. Ferdinand III, njemačko-rimski car (1608-1657)
3. Infanta Maria Anna od Španjolske (1606-1646)
Treća generacija
4. Ferdinand II, njemačko-rimski car (1578-1637)
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574-1616)
6. Filip III, kralj Španjolske (1578-1621)
7. Nadvojvotkinja Margaretha od Austrije (1584-1611)
Četvrta generacija
8. Nadvojvoda Karl od Austrije (1540-1590)
9. Princeza Marija od Bavarske (1551-1608)
10. Wilhelm V, vojvoda od Bavarske (1548-1626)
11. Renée od Lotaringije (1544-1602)
12. Filip II, kralj Španjolske (1527-1598)
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549-1580)
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)
15. = 9. (Princeza Marija od Bavarske)
Potomci
1. brak (1666): Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske (1651-1673), kći Filipa IV, kralja Španjolske i nadvojvotkinje Marije Anne od Austrije
- Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667-1668)
- Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669-1692); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662-1726)
- Nadvojvoda Johann Leopold (1670-1670)
- Nadvojvotkinja Maria Anna (1672-1672)
2. brak (1673): Nadvojvotkinja Claudia Felicitas od Austrije (1653-1676), kći nadvojvode Karla od Austrije, grofa od Tirola, i Anne de' Medici
- Nadvojvotkinja Anna Maria Sophia (1674-1674)
- Nadvojvotkinja Maria Josefa (1675-1676)
3. brak (1676): Pfalz-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga (1655-1720), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i Land-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta
- Josip I, car Svetog Rimskog Carstva (1678-1711)
- Nadvojvotkinja Christina (1679-1679)
- Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680-1741)
- Nadvojvoda Leopold Josef (1682-1684)
- Nadvojvotkinja Maria Anna (1683-1754); suprug Joao V, kralj Portugala (1689-1750)
- Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684-1696)
- Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva (1685-1740)
- Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687-1703)
- Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689-1743)
- Nadvojvotkinja Maria Margaretha (1690-1691)
Prethodnik: | Hrvatsko-ugarski kralj (1657-1705) | Nasljednik: |
Ferdinand III. (1625-1657) |
Josip I. (1687-1711) |
Prethodnik: Ferdinand III. (1637-1657) |
njemačko-rimski car | Nasljednik: Josip I. (1705-1711) |