Francuska intervencija u Meksiku – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Oružani sukob |
|||
|naziv=Francuska intervencija u Meksiku |
|||
|dio= |
|||
|slika=[[Datoteka:BattleofPuebla2.jpg|300px]] |
|||
|opis slike=[[Bitka za Pueblo]] |
|||
|datum= [[1861.]] - [[1867.]] |
|||
|mjesto= [[Meksiko]] |
|||
|povod= Ukidanje meksičkih vanjskih dugova od strane Benita Juáreza |
|||
|teritorij= |
|||
|ishod= Poraz Francuza i monarhista, pobjeda republikanaca |
|||
|sukobljeni1= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico (1864-1867).svg|border|110px]]<br>[[Drugo Meksičko Carstvo]]</center><center>[[Datoteka:Flag of France.svg|border|110px]] [[Drugo Francusko Carstvo]]</center> |
|||
|sukobljeni2= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico (1823-1864, 1867-1893).svg|border|100px]]<br>[[Meksiko|Sjedinjene meksičke države]]</center> |
|||
|sukobljeni3= |
|||
|zapovjednik1=[[Nadvojvoda Maksimilijan|Maksimilijan I.]] †<br>[[François Achille Bazaine]] |
|||
|zapovjednik2=[[Benito Juárez]] |
|||
|zapovjednik3= |
|||
|jačina1= |
|||
|jačina2= |
|||
|jačina3= |
|||
|posljedice1= |
|||
|posljedice2= |
|||
|posljedice3= |
|||
|bilješke= |
|||
}} |
|||
'''Francuska intervencija u Meksiku''', poznata i kao '''Francusko-meksički rat''' i '''Maksimilijanova afera''', je bila intervencija europskih država na čelu s Francuskom koje su zaratile s [[Meksiko]]m, nakon što je meksički [[predsjednik]] [[Benito Juárez]] [[1861.]] proglasio sve vanjske dugove Meksika ukinutima. [[Drugo Francusko Carstvo|Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Španjolska]] poslale su svoje vojske u Meksiko da silom utjeraju dugove. Iako su se Španjolska i Velika Britanija povukle iz sukoba, Francuska predvođena [[Napoleon III.|Napoleonom III.]] je nastavila s borbom te do [[1863.]] osvojila [[Mexico City]], te je slijedeće godine proglašeno [[Drugo Meksičko Carstvo]], kojem je za vladara postavljen austrijski [[nadvojvoda Maksimilijan]], od tada zvan '''Maksimilijan I. meksički'''. Juárez se tada okrenuo [[Gerilsko ratovanje|gerilskom ratovanju]] protiv Francuza i njihovih meksičkih suradnika. |
'''Francuska intervencija u Meksiku''', poznata i kao '''Francusko-meksički rat''' i '''Maksimilijanova afera''', je bila intervencija europskih država na čelu s Francuskom koje su zaratile s [[Meksiko]]m, nakon što je meksički [[predsjednik]] [[Benito Juárez]] [[1861.]] proglasio sve vanjske dugove Meksika ukinutima. [[Drugo Francusko Carstvo|Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Španjolska]] poslale su svoje vojske u Meksiko da silom utjeraju dugove. Iako su se Španjolska i Velika Britanija povukle iz sukoba, Francuska predvođena [[Napoleon III.|Napoleonom III.]] je nastavila s borbom te do [[1863.]] osvojila [[Mexico City]], te je slijedeće godine proglašeno [[Drugo Meksičko Carstvo]], kojem je za vladara postavljen austrijski [[nadvojvoda Maksimilijan]], od tada zvan '''Maksimilijan I. meksički'''. Juárez se tada okrenuo [[Gerilsko ratovanje|gerilskom ratovanju]] protiv Francuza i njihovih meksičkih suradnika. |
||
Verzija na datum 2 maj 2016 u 18:09
| Francuska intervencija u Meksiku | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Bitka za Pueblo | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
.svg) Drugo Meksičko Carstvo  Drugo Francusko Carstvo |
.svg) Sjedinjene meksičke države | ||||||||
| Vođe | |||||||||
| Maksimilijan I. † François Achille Bazaine |
Benito Juárez | ||||||||
Francuska intervencija u Meksiku, poznata i kao Francusko-meksički rat i Maksimilijanova afera, je bila intervencija europskih država na čelu s Francuskom koje su zaratile s Meksikom, nakon što je meksički predsjednik Benito Juárez 1861. proglasio sve vanjske dugove Meksika ukinutima. Francuska, Velika Britanija i Španjolska poslale su svoje vojske u Meksiko da silom utjeraju dugove. Iako su se Španjolska i Velika Britanija povukle iz sukoba, Francuska predvođena Napoleonom III. je nastavila s borbom te do 1863. osvojila Mexico City, te je slijedeće godine proglašeno Drugo Meksičko Carstvo, kojem je za vladara postavljen austrijski nadvojvoda Maksimilijan, od tada zvan Maksimilijan I. meksički. Juárez se tada okrenuo gerilskom ratovanju protiv Francuza i njihovih meksičkih suradnika.
Maksimilijanova vlast bila je preliberalna da bi dobila širu podršku meksičkih monarhista, a ipak prerojalistička da bi dobila potporu meksičkih liberala i republikanaca. Po završetku Američkog građanskog rata u travnju 1865., Juárezom predvođeni republikanci počeli su dobivati aktivnu vojnu pomoć od SAD-a. 1866. francuska se vojska povukla iz Meksika. 1867. Maksimilijanova Meksička carska vojska je poražena a Maksimilijan je zarobljen. 19. lipnja 1867. Maksimilijan je strijeljan što označava konačnu pobjedu republikanaca u ratu.
