Nikta – razlika između verzija
m Vraćene izmene korisnika 84.1.181.154 na poslednju izmenu korisnika Igorwindsor |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 2: | Red 2: | ||
[[Image:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|thumb|[[William-Adolphe Bouguereau]]: Nikta<small>, [[1883.]]</small>]] |
[[Image:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|thumb|[[William-Adolphe Bouguereau]]: Nikta<small>, [[1883.]]</small>]] |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
==Kult== |
|||
U [[Stara Grčka|Grčkoj]] je Nikta rijetko bila štovana. Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], imala je proročište u [[Megara|megarskoj]] akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojala statua zvana Noć u [[Artemida|Artemidinim]] hramovima u [[Efez]]u. |
|||
[[Sparta]]nci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga ''nyx-'' , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. [[Dioniz]] ''Nyktelios'' ("noćni") i [[Afrodita]] ''Philopannyx'' ("ona koja voli čitavu noć"). |
|||
==Mitologija== |
==Mitologija== |
||
[[Image:Paris psaulter gr139 fol435v.png|thumb|right|Nikta<small>, [[Pariz|pariški]] psaltir iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]]]] |
|||
===Nikta prema Heziodu=== |
===Nikta prema Heziodu=== |
||
| ⚫ | Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Niktu je rodio [[Kaos]], a i sama je imala brojne potomke. S bratom [[Ereb]]om, Nikta rađa [[Eter (mitologija)|Eter]]a ("atmosfera") i [[Hemera|Hemeru]] ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa [[Mom]]a ("krivnja"), [[Pon]]a ("umor"), [[Mor]]a ("sudbina"), [[Tanatos]]a ("smrt"), [[Hipno|Hipna]] ("san"), [[Hesperide]], [[Kere]] i [[Mojre]], [[Apatija|Apatiju]] ("izdaja"), [[Filot]]a ("prijateljstvo"), [[Gera|Geru]] ("vrijeme") i [[Erida (mitologija)|Eridu]] ("razdor"). U njegovu opisu [[Tartar (pakao)|Tartara]], Heziod govori da [[Hemera]] ("dan"), koja je Niktina sestra, a ne kći, napušta Tartar u isto vrijeme kada Nikta ulazi u njega; kada se Hemera vrati, Nikta odlazi. Ovo odražava [[Ratri]]jevo prikazivanje "noći" u [[Rgveda|Rgvedi]], gdje ona radi u bliskoj suradnji i sa sestrom Ushasom ("zora"). |
||
| ⚫ | Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Niktu je rodio [[Kaos]], a i sama je imala brojne potomke. S bratom [[Ereb]]om, Nikta rađa [[Eter (mitologija)|Eter]]a ("atmosfera") i [[Hemera|Hemeru]] ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa [[Mom]]a ("krivnja"), [[Pon]]a ("umor"), [[Mor]]a ("sudbina"), [[Tanatos]]a ("smrt"), [[Hipno|Hipna]] ("san"), [[Hesperide]], [[Kere]] i [[Mojre]], [[Apatija|Apatiju]] ("izdaja"), [[Filot]]a ("prijateljstvo"), [[Gera|Geru]] ("vrijeme") i [[Erida (mitologija)|Eridu]] ("razdor"). |
||
U njegovu opisu [[Tartar (pakao)|Tartara]], Heziod govori da [[Hemera]] ("dan"), koja je Niktina sestra, a ne kći, napušta Tartar u isto vrijeme kada Nikta ulazi u njega; kada se Hemera vrati, Nikta odlazi. Ovo odražava [[Ratri]]jevo prikazivanje "noći" u [[Rgveda|Rgvedi]], gdje ona radi u bliskoj suradnji i sa sestrom Ushasom ("zora"). |
|||
===Nikta prema Homeru=== |
===Nikta prema Homeru=== |
||
| ⚫ | U 14. pjevanju [[Homer]]ove Ilijade, postoji zanimljiv citat [[Hipno|Hipna]], nižeg božanstva sna, u kojem on podsjeća [[Hera|Heru]] na staru uslugu koju joj je ispunio kad ga je zamolila da uspava [[Zeus]]a. Jednom, Hipno je uspavao Zeusa zbog Herine molbe, dopustivši joj da na [[Heraklo|Herakla]] (koji se morem vraćao iz [[Laomedon]]ove [[Troja|Troje]]) baci veliku nesreću. Zeus se razbjesnio i ugušio bi Hipna u moru da ovaj u strahu nije pobjegao Nikti, svojoj majci. Hipno joj je, da je ne bi razljutio, rekao da se ništa nije dogodilo, te je na taj način izbjegao Zeusov gnjev. |
||
| ⚫ | U 14. pjevanju [[Homer]]ove |
||
===Nikta u orfičkoj poeziji=== |
===Nikta u orfičkoj poeziji=== |
||
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih [[Orfej]]u. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i [[Titan (mitologija)|Titani]]. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. [[Kron]] - koji je unutra vezan, uspavan i opijen [[med]]om – sanja i proriče. Izvan pećine, [[Adrasteja (mitologija)|Adrasteja]] udara u svoje [[timpane]], pomičući cijeli [[svemir]] u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja. |
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih [[Orfej]]u. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i [[Titan (mitologija)|Titani]]. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. [[Kron]] - koji je unutra vezan, uspavan i opijen [[med]]om – sanja i proriče. Izvan pećine, [[Adrasteja (mitologija)|Adrasteja]] udara u svoje [[timpane]], pomičući cijeli [[svemir]] u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja. |
||
===Ostali grčki zapisi=== |
|||
Nikta je prvotno božanstvo u uvodnom pjevanju [[Aristofan]]ove [[Komedija|komedije]] ''Ptice''. Ovdje je Nikta [[Eros]]ova majka. U ostalim zapisima, spominje se da je [[Haron]]ova majka (s [[Ereb]]om) i [[Fton]]ova (s [[Dioniz]]om (?)). |
|||
Tematika Niktine pećine ili kuće, ispod oceana (prema [[Heziod]]u) ili negdje na samom rubu svijeta vjerojatno se odražava u [[Parmenid]]ovim pjesmama. |
|||
==Vanjski linkovi== |
==Vanjski linkovi== |
||
Verzija na datum 10 juli 2008 u 20:54
Za ostala značenja, vidi Nikta (razvrstavanje).
_-_La_Nuit_(1883).jpg)
Nikta (Νýξ, Nýx = noć) božica je noći i primordijalno božanstvo u grčkoj mitologiji. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nox (lat. "noć"; Vergilije).
Mitologija
Nikta prema Heziodu
Prema Heziodovoj Teogoniji, Niktu je rodio Kaos, a i sama je imala brojne potomke. S bratom Erebom, Nikta rađa Etera ("atmosfera") i Hemeru ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa Moma ("krivnja"), Pona ("umor"), Mora ("sudbina"), Tanatosa ("smrt"), Hipna ("san"), Hesperide, Kere i Mojre, Apatiju ("izdaja"), Filota ("prijateljstvo"), Geru ("vrijeme") i Eridu ("razdor"). U njegovu opisu Tartara, Heziod govori da Hemera ("dan"), koja je Niktina sestra, a ne kći, napušta Tartar u isto vrijeme kada Nikta ulazi u njega; kada se Hemera vrati, Nikta odlazi. Ovo odražava Ratrijevo prikazivanje "noći" u Rgvedi, gdje ona radi u bliskoj suradnji i sa sestrom Ushasom ("zora").
Nikta prema Homeru
U 14. pjevanju Homerove Ilijade, postoji zanimljiv citat Hipna, nižeg božanstva sna, u kojem on podsjeća Heru na staru uslugu koju joj je ispunio kad ga je zamolila da uspava Zeusa. Jednom, Hipno je uspavao Zeusa zbog Herine molbe, dopustivši joj da na Herakla (koji se morem vraćao iz Laomedonove Troje) baci veliku nesreću. Zeus se razbjesnio i ugušio bi Hipna u moru da ovaj u strahu nije pobjegao Nikti, svojoj majci. Hipno joj je, da je ne bi razljutio, rekao da se ništa nije dogodilo, te je na taj način izbjegao Zeusov gnjev.
Nikta u orfičkoj poeziji
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i Titani. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. Kron - koji je unutra vezan, uspavan i opijen medom – sanja i proriče. Izvan pećine, Adrasteja udara u svoje timpane, pomičući cijeli svemir u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja.
