Epitet – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Epitet - pridjev koji se veže uz imenicu, ima ulogu ukrasa, pridonosti živosti, slikovitosti izraza. U usmenom pjesništvu česti su '''stalni epiteti''', pridjevi koji se dodaju n... |
dodatak s hrvatske Wikipedije |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
== Stalni epiteti == |
|||
| ⚫ | |||
Stalni su oni epiteti koji se s istom imenicom pojavljuju uvijek, bez obzira na situaciju i služe kao ukrasna karakterizacija. Tako će, kod [[Homer]]a, [[Ahilej]] biti brzonog čak i kad sjedi. |
|||
* kod starih epova, primjerice, kod [[Homer]]a: |
|||
:''brzonogi [[Ahilej]], volooka [[Hera]], egidonoša [[Zeus]], sjajnošljemac [[Hektor]], sjajnooka [[Atena]], daljnometni [[Apolon]], silni [[Agamemnon]], ljepoobrazna Briseida, lukav [[Odisej]], vjerna [[Penelopa]]'' |
|||
* u usmenoj i narodnoj književnosti, [[ep]]ovima i [[poema]]ma: |
|||
:''Otoman-paša silni, bijela knjiga, mila majka, bijelo lice, britka sablja...''' |
|||
* u svakodnevnom govoru kada s imenicom tvore i [[metafora|metafore]]: |
|||
:''okorjeli neženja, prodana duša, prosjački štap, drakonske mjere, uvodna riječ, ljudska prava, crkveni miš...'' |
|||
[[category: Figure riječi]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
[[cs:Přívlastek]] |
|||
[[de:Epitheton]] |
|||
[[en:Epithet]] |
|||
[[es:Epíteto]] |
|||
[[eo:Epiteto]] |
|||
[[gl:Epíteto]] |
|||
| ⚫ | |||
[[it:Epiteto]] |
|||
[[pl:Epitet]] |
|||
[[ru:Эпитет]] |
|||
[[sk:Epiteton]] |
|||
[[sv:Epitet]] |
|||
Verzija na datum 2 juni 2008 u 12:41
Epitet (grč. επιθετον, epitheton = nametnut) je pridjev koji se veže uz imenicu, ima ulogu ukrasa, pridonosti živosti, slikovitosti izraza. U usmenom pjesništvu česti su stalni epiteti, pridjevi koji se dodaju nekoj imenici u različitim pjesmama.
Stalni epiteti
Stalni su oni epiteti koji se s istom imenicom pojavljuju uvijek, bez obzira na situaciju i služe kao ukrasna karakterizacija. Tako će, kod Homera, Ahilej biti brzonog čak i kad sjedi.
- kod starih epova, primjerice, kod Homera:
- brzonogi Ahilej, volooka Hera, egidonoša Zeus, sjajnošljemac Hektor, sjajnooka Atena, daljnometni Apolon, silni Agamemnon, ljepoobrazna Briseida, lukav Odisej, vjerna Penelopa
- Otoman-paša silni, bijela knjiga, mila majka, bijelo lice, britka sablja...'
- u svakodnevnom govoru kada s imenicom tvore i metafore:
- okorjeli neženja, prodana duša, prosjački štap, drakonske mjere, uvodna riječ, ljudska prava, crkveni miš...