Transkripcija i transliteracija – razlika između verzija
preuzeto s hrvatske Wikipedije |
|||
Red 5: | Red 5: | ||
Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga. |
Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga. |
||
==U srpskohrvatskom jeziku== |
== U srpskohrvatskom jeziku (zapadna varijanta) == |
||
=== Transkripcija japanskih i kineskih imena === |
=== Transkripcija japanskih i kineskih imena === |
||
Red 88: | Red 88: | ||
3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog. |
3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog. |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
Verzija na datum 30 mart 2008 u 22:51
Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz fonološku, morfološku i značenjsku prilagodbu.
Transliteracija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.
Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga.
U srpskohrvatskom jeziku (zapadna varijanta)
Transkripcija japanskih i kineskih imena
Pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) prema latiničnom zapisu prihvaćenome u dotičnoj zemlji, osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: Matsuo Basho, Sunzi, Laozi, Qin Shi Huangdi, Kongzi ili Kongfuzi, ali i Konfucije, Beijing, ali i Peking.
Udomaćene obične riječi se fonetiziraju. Primjeri: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa dž), ninđa, samuraj, jakuza.
Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih riječi sljedeća:
- ch > ć
- j > đ
- sh > š
- ts > c
- w > v
- y > y
- z > c
- q > č (najčešće, može i u kv)
Kineski pomoćni latinični alfabet pinyin i hrvatska transkripcija
(osnovno, abecednim redom)
- ch > č
- j > đ
- q > ć
- r > ž
- sh > š
- w > v
- x > meko š, sj
- y > j
- z > dz (sliveno)
- zh > dž
- slog yan i nastavak sloga -ian > jen
- nastavak sloga -ong > -ung
Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom.
Transkripcija i transliteracija arapskih imena
Postoji više propisanih standarda za transliteraciju arapskih imena, kao DIN 31635 ili ISO 233. Ipak u većini slučajeva, npr. u novinama ili knjigama, može se naći transkribirana inačica naziva, npr. sura aš-Šams / ash-shams (engleski) / asch-Schams (njemački) / asj-Sjams (nizozemski) / ach-chams (francuski).
Budući da je velik broj današnjih arapskih zemalja bio kolonijalni posjed nekih europskih zemalja, mnoge u transliteraciji arapskih imena koriste jezična pravila svojih bivših kolonizatora. Primjerice: Hicham El Guerrouj (francuska transliteracija) ili Omar Sharif (engleska transliteracija).
U srpskohrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena.
Transkripcija ćirilićnih imena
Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila:
- rus. Ё > e
- bjelorus. Ё > jo
- rus. Ы > y
- rus. i ukr. Щ > šč
- bjelorus. ў > ǔ
- rus. i bjelorus. Э > ė
- ukr. Ъ > ` (akut)
- rus. Ю > ju
- rus. Я > ja
- ukr. И > y, i
- ukr. ï > i, ji
- bjelorus. i ukr. 1 > i
- rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
Za ruski jezik
Аа Aa | Бб Bb | Вв Vv | Гг Gg | Дд Dd | Ее (1) | Ёё Ee | Жж Žž | Зз Zz | Ии Ii | Йй Jj |
Кк Kk | Лл Ll | Мм Mm | Нн Nn | Оо Oo | Пп Pp | Рр Rr | Сс Ss | Тт t | Уу Uu | Фф Ff |
Хх Hh | Цц Cc | Чч Čč | Шш Šš | Щщ Ščšč | Ъъ (2) | Ыы Yy | Ьь (3) | Ээ Ee | Юю Ju ju | Яя Ja ja |
1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.
Vanjske poveznice
- Matica hrvatska - Vijenac Babyn Jar – stari i novi prijepori (o ukrajinskim imenima i preslovljavanju na latinicu u hrvatskom jeziku)