Lisni zalisci – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
m robot Dodaje: ca:Estípula |
||
Red 6: | Red 6: | ||
[[category:Biljni organi]] |
[[category:Biljni organi]] |
||
[[ca:Estípula]] |
|||
[[cs:Palist]] |
[[cs:Palist]] |
||
[[de:Nebenblatt]] |
[[de:Nebenblatt]] |
Verzija na datum 22 mart 2008 u 14:49
Zalisci (stipulae) se razvijaju iz osnove lista, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni (pamuk), a kod drugih jako krupni (grašak) ali uvek manji od pravog lista. Kod ruže i deteline oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda Ficus (fikus, smokva), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ohrea. Kod pojedinih vrsta (Lathyrus aphaca) zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.
Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u trnove. U familiji Rubiaceae zalisci izrastaju do veličine pravih listova, a kako oni imaju naspraman raspored, dobija se pršljenast izgled mnogobrojnih listova.