Gornja vilica – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: migracija 45 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q182895 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 16: Red 16:
DorlandsSuf = 12517279 |
DorlandsSuf = 12517279 |
}}
}}
'''Gornja vilica''' ({{jez-lat|maxilla}}) je velika parna [[kost]] u središnjem dijelu lica. Ona učestvuje u izgradnji [[očna duplja|očne]] i [[nosna duplja|nosne duplje]], kao i [[podslepoočna jama|podsljepoočne]] i [[krilastonepčana jama|krilastonepčane jame]]. Na njoj se opisuju tijelo i četiri nastavka (jabučni, čeoni, nepčani i zubni). Unutar kosti se nalazi šupljina koja se naziva [[vilični sinus]].
'''Gornja vilica''' ({{jez-lat|maxilla}}) je velika parna [[kosti|kost]] u središnjem dijelu lica. Ona učestvuje u izgradnji [[očna duplja|očne]] i [[nosna duplja|nosne duplje]], kao i [[podslepoočna jama|podsljepoočne]] i [[krilastonepčana jama|krilastonepčane jame]]. Na njoj se opisuju tijelo i četiri nastavka (jabučni, čeoni, nepčani i zubni). Unutar kosti se nalazi šupljina koja se naziva [[vilični sinus]].


==Tijelo==
==Tijelo==
Tijelo gornje vilice ({{jez-lat|corpus maxillae}}) ima oblik trostrane [[piramida|piramide]], pa se na njemu razlikuju: tri strane, baza i vrh.
Tijelo gornje vilice ({{jez-lat|corpus maxillae}}) ima oblik trostrane [[piramida|piramide]], pa se na njemu razlikuju: tri strane, baza i vrh.


Prednja strana tijela je usmijerena naprijed i upolje. U njenom gornjem dijelu se nalazi podorbitalni otvor kroz koji izlaze istomeni [[krvni sudovi]] i [[živac]]. Niže od otvora je smještena tzv. očnjačka jama ispod koje se nalaze ispupčenja prouzrokovana kojrenovima gornjih [[zub]]a. U blizini gornje ivice prednje strane se pripaja [[mišić podizač gornje usne]], dok se u gornjem dijelu spoljašnje ivice pripaja [[maseterični mišić]].
Prednja strana tijela je usmijerena naprijed i upolje. U njenom gornjem dijelu se nalazi podorbitalni otvor kroz koji izlaze istomeni [[krvni sudovi]] i [[živac]]. Niže od otvora je smještena tzv. očnjačka jama ispod koje se nalaze ispupčenja prouzrokovana kojrenovima gornjih [[zubi|zuba]]. U blizini gornje ivice prednje strane se pripaja [[mišić podizač gornje usne]], dok se u gornjem dijelu spoljašnje ivice pripaja [[maseterični mišić]].


Zadnja ili podsljepoočna strana je okrenuta nazad i upolje. Na njoj je prisutno ispupčenje gornje vilice ({{jez-lat|tuber maxillae}}) i udubljenje na spoljašnjoj trećini. Ova strana učestvuje u izgradnji podsljepoočne i krilastonepčane jame, dok se njena unutrašnja ivica zglobljava sa [[nepčana kost|nepčanom kosti]]. Na donjoj ivici zadnje strane se pripaja [[mišić obraza]].
Zadnja ili podsljepoočna strana je okrenuta nazad i upolje. Na njoj je prisutno ispupčenje gornje vilice ({{jez-lat|tuber maxillae}}) i udubljenje na spoljašnjoj trećini. Ova strana učestvuje u izgradnji podsljepoočne i krilastonepčane jame, dok se njena unutrašnja ivica zglobljava sa [[nepčana kost|nepčanom kosti]]. Na donjoj ivici zadnje strane se pripaja [[mišić obraza]].
Red 36: Red 36:
Čeoni nastavak ({{jez-lat|processus frontalis}}) se pruža prema [[čeona kost|čeonoj kosti]] sa kojom se zglobljava. NJegova spoljašnja strana je podijeljena prednjim suznim grebenom na unutrašnji i spoljašnji dio. Na unutrašnjem dijelu je prisutna jama za smještaj [[suzna kesica|suzne kesice]], dok spoljašnji dio učestvuje u izgradnji spoljašnjeg nosa. Unutrašnja strana čeonog nastavka čini dio spoljašnjeg zida nosne duplje i zglobljava se sa [[srednja nosna školjka|srednjom nosnom školjkom]]. Osim toga, čeoni nastavak ostvaruje i vezu sa [[suzna kost|suznom]] i [[nosna kost|nosnom kosti]].
Čeoni nastavak ({{jez-lat|processus frontalis}}) se pruža prema [[čeona kost|čeonoj kosti]] sa kojom se zglobljava. NJegova spoljašnja strana je podijeljena prednjim suznim grebenom na unutrašnji i spoljašnji dio. Na unutrašnjem dijelu je prisutna jama za smještaj [[suzna kesica|suzne kesice]], dok spoljašnji dio učestvuje u izgradnji spoljašnjeg nosa. Unutrašnja strana čeonog nastavka čini dio spoljašnjeg zida nosne duplje i zglobljava se sa [[srednja nosna školjka|srednjom nosnom školjkom]]. Osim toga, čeoni nastavak ostvaruje i vezu sa [[suzna kost|suznom]] i [[nosna kost|nosnom kosti]].


Nepčani nastavak ({{jez-lat|processus palatinus}}) ima oblik horizontalne koštane pločice i on učestvuje u izgradnji [[tvrdo nepce|tvrdog nepca]]. Gornja strana nastavka je glatka i udubljena, dok je donja hrapava i duž njene zadnje strane se pružaju dva žlijeba kroz koje prolaze [[velika nepčana arterija]] i [[veliki nepčani živac]]. Unutrašnja ivica nastavka prelazi u nosni greben koji se spaja sa grebenom druge gornje vilice i pri tom obrazuje žlijeb u koji se smješta [[ralasta kost]]. Prednji kraj nosnog grebena se naziva prednja nosna bodlja. Na mestu spoja unutrašnjih ivica desne i lijeve vilice, sa donje strane se vidi tzv. središnji nepčani šav u čijem zadnjem dijelu postoji sjekutićni kanal preko koga komuniciraju [[usna duplja|usna]] i [[nosna duplja]]. Preko zadnje ivice se ovaj nastavak spaja sa nepčanom kosti i pri tom obrazuje poprečni nepčani šav.
Nepčani nastavak ({{jez-lat|processus palatinus}}) ima oblik horizontalne koštane pločice i on učestvuje u izgradnji [[tvrdo nepce|tvrdog nepca]]. Gornja strana nastavka je glatka i udubljena, dok je donja hrapava i duž njene zadnje strane se pružaju dva žlijeba kroz koje prolaze [[velika nepčana arterija]] i [[veliki nepčani živac]]. Unutrašnja ivica nastavka prelazi u nosni greben koji se spaja sa grebenom druge gornje vilice i pri tom obrazuje žlijeb u koji se smješta [[raonik|ralasta kost]]. Prednji kraj nosnog grebena se naziva prednja nosna bodlja. Na mestu spoja unutrašnjih ivica desne i lijeve vilice, sa donje strane se vidi tzv. središnji nepčani šav u čijem zadnjem dijelu postoji sjekutićni kanal preko koga komuniciraju [[usna duplja|usna]] i [[nosna duplja]]. Preko zadnje ivice se ovaj nastavak spaja sa nepčanom kosti i pri tom obrazuje poprečni nepčani šav.


Zubni nastavak ({{jez-lat|processus alveolaris}}) ima polulučni oblik i sadrži [[zubna čašica|alveole]] za korijenove gornjih zuba. On se razvija paralelno sa razvojem zuba i podleže promjenama u slučaju njihovog ispadanja. Zubne čašice [[prvi gornji sekutić|prvog]] i [[drugi gornji sekutić|drugog sekutića]] su spljoštene u pravcu naprijed-nazad i ljevkastog su oblika, dok su čašice [[bočni zubi|bočnih zuba]] više četvrtastog oblika. Između pojedinačnih alveola nalaze se koštane međuzubne pregrade.
Zubni nastavak ({{jez-lat|processus alveolaris}}) ima polulučni oblik i sadrži [[zubna čašica|alveole]] za korijenove gornjih zuba. On se razvija paralelno sa razvojem zuba i podleže promjenama u slučaju njihovog ispadanja. Zubne čašice [[prvi gornji sekutić|prvog]] i [[drugi gornji sekutić|drugog sekutića]] su spljoštene u pravcu naprijed-nazad i ljevkastog su oblika, dok su čašice [[bočni zubi|bočnih zuba]] više četvrtastog oblika. Između pojedinačnih alveola nalaze se koštane međuzubne pregrade.

Verzija na datum 13 juni 2013 u 17:53

Kost: Gornja vilica
Bočni prikaz. Maksila prikazana lijevo, zelenom bojom
Frontalni prikaz. Maksila vidljiva u centru, u žutom.
Latinski Maxilla
Gray's subject #38 157 (en)
MeSH Maxilla (en)
Dorlands/Elsevier m_05/12517279 (en)

Gornja vilica (lat. maxilla) je velika parna kost u središnjem dijelu lica. Ona učestvuje u izgradnji očne i nosne duplje, kao i podsljepoočne i krilastonepčane jame. Na njoj se opisuju tijelo i četiri nastavka (jabučni, čeoni, nepčani i zubni). Unutar kosti se nalazi šupljina koja se naziva vilični sinus.

Tijelo

Tijelo gornje vilice (lat. corpus maxillae) ima oblik trostrane piramide, pa se na njemu razlikuju: tri strane, baza i vrh.

Prednja strana tijela je usmijerena naprijed i upolje. U njenom gornjem dijelu se nalazi podorbitalni otvor kroz koji izlaze istomeni krvni sudovi i živac. Niže od otvora je smještena tzv. očnjačka jama ispod koje se nalaze ispupčenja prouzrokovana kojrenovima gornjih zuba. U blizini gornje ivice prednje strane se pripaja mišić podizač gornje usne, dok se u gornjem dijelu spoljašnje ivice pripaja maseterični mišić.

Zadnja ili podsljepoočna strana je okrenuta nazad i upolje. Na njoj je prisutno ispupčenje gornje vilice (lat. tuber maxillae) i udubljenje na spoljašnjoj trećini. Ova strana učestvuje u izgradnji podsljepoočne i krilastonepčane jame, dok se njena unutrašnja ivica zglobljava sa nepčanom kosti. Na donjoj ivici zadnje strane se pripaja mišić obraza.

Gornja ili orbitalna strana ima trouglast oblik. Ona učestvuje u izgradnji očne duplje, dok se njena unutrašnja ivica zglobljava sa suznom, sitastom i nepčanom kosti. Na sredini ove strane se nalazi podorbitalni žleb koji se nastavlja u istoimeni kanal i potom se otvara na prednjoj strani gornje vilice.

Unutrašnja ili nosna strana predstavlja bazu piramidalnog tijela vilice. Ona ima četvrtast oblik i gradi veliki dio spoljašnjeg zida nosne duplje. Na sredini unutrašnje strane se nalazi tzv. vilični zjap (lat. hiatus maxillaris) koji vodi u vilični sinus. Osim toga, na ovoj strani se nalaze i nepčani i suzni žlijeb i kosi greben nosne školjke na kome se pričvršćuje donja nosna školjka.

Nastavci

Gornja vilica ima četiri nastavka: jabučni, čeoni, nepčani i zubni.

Jabučni nastavak (lat. processus zygomaticus) predstavlja vrh tijela vilične kosti. Ima hrapavu površinu i pruža se prema jabučnoj kosti sa kojom se zglobljava. Pored toga učestvuje u izgradnji podsljepoočne jame, a od njegove donje strane polazi greben koji razdvaja prednju i zadnju stranu tijela.

Čeoni nastavak (lat. processus frontalis) se pruža prema čeonoj kosti sa kojom se zglobljava. NJegova spoljašnja strana je podijeljena prednjim suznim grebenom na unutrašnji i spoljašnji dio. Na unutrašnjem dijelu je prisutna jama za smještaj suzne kesice, dok spoljašnji dio učestvuje u izgradnji spoljašnjeg nosa. Unutrašnja strana čeonog nastavka čini dio spoljašnjeg zida nosne duplje i zglobljava se sa srednjom nosnom školjkom. Osim toga, čeoni nastavak ostvaruje i vezu sa suznom i nosnom kosti.

Nepčani nastavak (lat. processus palatinus) ima oblik horizontalne koštane pločice i on učestvuje u izgradnji tvrdog nepca. Gornja strana nastavka je glatka i udubljena, dok je donja hrapava i duž njene zadnje strane se pružaju dva žlijeba kroz koje prolaze velika nepčana arterija i veliki nepčani živac. Unutrašnja ivica nastavka prelazi u nosni greben koji se spaja sa grebenom druge gornje vilice i pri tom obrazuje žlijeb u koji se smješta ralasta kost. Prednji kraj nosnog grebena se naziva prednja nosna bodlja. Na mestu spoja unutrašnjih ivica desne i lijeve vilice, sa donje strane se vidi tzv. središnji nepčani šav u čijem zadnjem dijelu postoji sjekutićni kanal preko koga komuniciraju usna i nosna duplja. Preko zadnje ivice se ovaj nastavak spaja sa nepčanom kosti i pri tom obrazuje poprečni nepčani šav.

Zubni nastavak (lat. processus alveolaris) ima polulučni oblik i sadrži alveole za korijenove gornjih zuba. On se razvija paralelno sa razvojem zuba i podleže promjenama u slučaju njihovog ispadanja. Zubne čašice prvog i drugog sekutića su spljoštene u pravcu naprijed-nazad i ljevkastog su oblika, dok su čašice bočnih zuba više četvrtastog oblika. Između pojedinačnih alveola nalaze se koštane međuzubne pregrade.

Krvni sudovi i živci

Kroz gornju vilicu prolazi vilična arterija, koja predstavlja granu spoljašnje karotidne arterije.

Kroz nju prolazi i infraorbitalni živac (grana gornjoviličnog živca) koji inerviše obe polovine vilice i sve gornje zube.

Literatura

  • Dr Danica Obradović, dr LJilja Mijatov-Ukropina, dr LJubica Stojšić: "Osteologija za studente medicine", Novi Sad 2000. ISBN 86-489-0274-6

Galerija

  • Gornja vilica
    Gornja vilica
  • Gornja vilica
    Gornja vilica
  • Gornja vilica
    Gornja vilica
  • Gornja vilica
    Gornja vilica
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Gornja_vilica&oldid=1629275