Soja – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: ku:Soya |
|||
Red 36: | Red 36: | ||
[[Kategorija:Žitarice]] |
[[Kategorija:Žitarice]] |
||
[[am:ሻማ]] |
|||
[[an:Glycine max]] |
|||
[[ar:فول الصويا]] |
|||
[[ast:Glycine max]] |
|||
[[be:Соя]] |
|||
[[be-x-old:Соевыя бабы]] |
|||
[[bg:Соя]] |
|||
[[bn:সয়াবিন]] |
|||
[[bo:སྲན་སེར།]] |
|||
[[br:Soja]] |
|||
[[bs:Soja]] |
|||
[[ca:Soia]] |
|||
[[cs:Sója]] |
|||
[[cv:Соя]] |
|||
[[cy:Soia]] |
|||
[[da:Sojabønne]] |
|||
[[de:Sojabohne]] |
|||
[[el:Σόγια]] |
|||
[[en:Soybean]] |
|||
[[eo:Sojfabo]] |
|||
[[es:Glycine max]] |
|||
[[et:Sojauba]] |
|||
[[eu:Soja]] |
|||
[[fa:سویا]] |
|||
[[fi:Soijapapu]] |
|||
[[fiu-vro:Sojauba]] |
|||
[[fr:Soja]] |
|||
[[frr:Soojabuan]] |
|||
[[gan:黃豆]] |
|||
[[gl:Soia]] |
|||
[[gn:Sóha]] |
|||
[[he:סויה]] |
|||
[[hi:सोयाबीन]] |
|||
[[hr:Soja]] |
|||
[[hsb:Soja]] |
|||
[[hu:Szójabab]] |
|||
[[ia:Soya]] |
|||
[[id:Kedelai]] |
|||
[[is:Sojabaun]] |
|||
[[it:Glycine max]] |
|||
[[ja:ダイズ]] |
|||
[[jv:Dhelé]] |
|||
[[kk:Соя]] |
|||
[[kn:ಸೋಯಾ ಅವರೆ]] |
|||
[[ko:대두]] |
|||
[[ku:Soya]] |
|||
[[la:Glycine max]] |
|||
[[lt:Gauruotoji soja]] |
|||
[[lv:Soja]] |
|||
[[mk:Соја]] |
|||
[[ml:സോയാബീൻസ്]] |
|||
[[mn:Шар буурцаг]] |
|||
[[mr:सोयबीन]] |
|||
[[ms:Kacang soya]] |
|||
[[ne:भटमास]] |
|||
[[nl:Sojaboon]] |
|||
[[nn:Soyabønne]] |
|||
[[no:Soyabønne]] |
|||
[[oc:Sòja]] |
|||
[[pl:Soja warzywna]] |
|||
[[pnb:سویا بین]] |
|||
[[pt:Soja]] |
|||
[[qu:Suya]] |
|||
[[ro:Soia]] |
|||
[[ru:Соя]] |
|||
[[rw:Soya]] |
|||
[[sa:सोयामाषः]] |
|||
[[simple:Soybean]] |
|||
[[sk:Sója fazuľová]] |
|||
[[sl:Soja]] |
|||
[[sr:Соја]] |
|||
[[su:Kedelé]] |
|||
[[sv:Sojaböna]] |
|||
[[sw:Soya]] |
|||
[[ta:சோயா அவரை]] |
|||
[[te:సోయా చిక్కుడు]] |
|||
[[th:ถั่วเหลือง]] |
|||
[[tl:Balatong]] |
|||
[[tr:Soya]] |
|||
[[uk:Соя]] |
|||
[[ur:سویا پھلی]] |
|||
[[vi:Đậu tương]] |
|||
[[war:Glycine max]] |
|||
[[yi:סויע]] |
|||
[[zh:大豆]] |
|||
[[zh-min-nan:N̂g-tāu]] |
|||
[[zh-yue:黃豆]] |
Verzija na datum 12 mart 2013 u 12:48
Šablon:Taxobox Soja (Glycine max (L.) Merr.) je biljna vrsta koja pripada familiji Fabaceae. Centar porekla ove biljne vrste je Kina. Prvi istorijski, pisani, navodi o soji potiču iz 3000 godine pne. Pored pirinča, pšenice, ječma i prosa, soja je jedan od glavih useva koji su značajno doprineli opstanku kuneske civilizacije. Soju popularno još i nazivaju kineska krava.
Prvih 3.000 godina, soja se nije puno udaljila od svog centar porekla. Početkom nove ere, soja se širi na teritorije današnje južne Kine, Koreje i Japana koji se smatraju sekundarnim centrima porekla. Razvojem pomorskog saobraćaja u 18. veku nove ere, soju polako upoznaju druge civilizacije i pojavljuje se u botaničkim baštama u Evropi i Americi. Smatara se da je soju u Ameriku doneo Bendžamin Frenklin. Novija istorija soje počinje u 19. veku u Americi odakle započinje širenje po celom svetu i soja zuzima značajno mesto u modernoj poljoprivredi. U modernoj istorije soje važna su još dva događaja. 1996. godine na tržištu se pojavila prva genetički modifikovana soja (otporna na totalni herbicid glifosat) i 2002. godine soja po prvi put napušta planetu zemllju - na međunarodnoj svemirskoj stanici proizvedene su eksperimentalne količine soje kao potencijalne hrane na svemirskim putovanjima.
Osnovi razlog gajenja soje jeste povoljan hemijski sastav zrna. Naime, u zrnu soje nalazi se između 35 i 40% proteina i oko 20% ulja što ga čini veoma povoljnom sirovinom za ishranu ljudi i životinja. Proteini soje sadrže sve esencijalne aminokiseline u dovoljnoj količini tako da prerađevine od soje predstavljaju kvalitetnu hranu. Sojino ulje ne spada u grupu visokokvalitetnih ulja (kao maslinovo i suncokretovo) zbog veće količine polinezasićenih masnih kiselina i manjeg udela oleinske kiseline. Pored ulja i proteina u zrnu soje nalaze i druga fiziološki aktivna jedinjenja kao što su izoflavoni, fitosteroli, saponini, fitinska kiselina koji imaju povoljan uticaj na zdravlje ljudi. Takođe u zrnu soje nalaze se i neke antinutritivene materije kao što su inhibitori proteaza (termičkom obradom zrna soje ove materije se neutrališu) i nesvarljivi oligosaharidi. Spisak proizvoda koji se dobijaju od soje je dugačak i pored raznih prehrambenih proizvoda i aditiva, soja je sirovina u indistriji gume, boja, lakova, lepkova, farmaceutskoj industriju sve popularnija sirovina za biodizel. Proteini soje čine oko 2/3 svetske proizvodnje biljnih proteina dok 1/3 biljnih ulja potiče od soje.