Glagol – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: diq:Wextqıse |
m Bot: Migrating 104 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q24905 (translate me) |
||
Red 125: | Red 125: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
{{Commonscat|Verbs}} |
{{Commonscat|Verbs}} |
||
[[af:Werkwoord]] |
|||
[[als:Verb]] |
|||
[[an:Verbo]] |
|||
[[ar:فعل]] |
|||
[[ast:Verbu]] |
|||
[[ay:Parliri]] |
|||
[[az:Feil]] |
|||
[[ba:Ҡылым]] |
|||
[[bat-smg:Veikruodis]] |
|||
[[be:Дзеяслоў]] |
|||
[[be-x-old:Дзеяслоў]] |
|||
[[bg:Глагол]] |
|||
[[br:Verb]] |
|||
[[bs:Glagoli]] |
|||
[[ca:Verb]] |
|||
[[cs:Sloveso]] |
|||
[[cv:Глагол]] |
|||
[[cy:Berf]] |
|||
[[da:Udsagnsord]] |
|||
[[de:Verb]] |
|||
[[diq:Wextqıse]] |
|||
[[dsb:Werb]] |
|||
[[el:Ρήμα]] |
|||
[[eml:Vêreb]] |
|||
[[en:Verb]] |
|||
[[eo:Verbo]] |
|||
[[es:Verbo]] |
|||
[[et:Tegusõna]] |
|||
[[eu:Aditz]] |
|||
[[fa:فعل]] |
|||
[[fi:Verbi]] |
|||
[[fo:Sagnorð]] |
|||
[[fr:Verbe]] |
|||
[[fy:Tiidwurd]] |
|||
[[gd:Gnìomhair]] |
|||
[[gl:Verbo]] |
|||
[[gv:Breear]] |
|||
[[he:פועל (בלשנות)]] |
|||
[[hi:क्रिया (व्याकरण)]] |
|||
[[hif:Verb]] |
|||
[[hr:Glagoli]] |
|||
[[hsb:Werb]] |
|||
[[hu:Ige]] |
|||
[[ia:Verbo]] |
|||
[[id:Verba]] |
|||
[[is:Sagnorð]] |
|||
[[it:Verbo]] |
|||
[[ja:動詞]] |
|||
[[jv:Tembung kriya]] |
|||
[[ka:ზმნა]] |
|||
[[kk:Етістік]] |
|||
[[km:កិរិយាសព្ទ]] |
|||
[[ko:동사 (품사)]] |
|||
[[la:Verbum (temporale)]] |
|||
[[li:Wèrkwaord]] |
|||
[[ln:Likelelo]] |
|||
[[lt:Veiksmažodis]] |
|||
[[ltg:Laikvuords]] |
|||
[[lv:Darbības vārds]] |
|||
[[mhr:Койыш мут]] |
|||
[[mk:Глагол]] |
|||
[[ml:ക്രിയ (വ്യാകരണം)]] |
|||
[[mn:Үйл үг]] |
|||
[[ms:Kata kerja]] |
|||
[[nds:Verb]] |
|||
[[nds-nl:Waarkwoord]] |
|||
[[nl:Werkwoord]] |
|||
[[nn:Verb]] |
|||
[[no:Verb]] |
|||
[[oc:Vèrbe]] |
|||
[[os:Мивдисæг]] |
|||
[[pa:ਕਿਰਿਆ]] |
|||
[[pl:Czasownik]] |
|||
[[pnb:کرپا (گریمر)]] |
|||
[[pnt:Ρήμαν]] |
|||
[[pt:Verbo]] |
|||
[[qu:Ruray rimana]] |
|||
[[ro:Verb]] |
|||
[[ru:Глагол]] |
|||
[[rue:Часослова]] |
|||
[[sah:Туохтуур]] |
|||
[[se:Vearba]] |
|||
[[simple:Verb]] |
|||
[[sk:Sloveso]] |
|||
[[sl:Glagol]] |
|||
[[sq:Folja]] |
|||
[[sr:Глаголи]] |
|||
[[stq:Tiedwoud]] |
|||
[[sv:Verb]] |
|||
[[sw:Kitenzi]] |
|||
[[ta:வினைச்சொல்]] |
|||
[[tg:Феъл]] |
|||
[[th:คำกริยา]] |
|||
[[tl:Pandiwa]] |
|||
[[tr:Fiil]] |
|||
[[tt:Фигыль]] |
|||
[[uk:Дієслово]] |
|||
[[ur:فعل]] |
|||
[[vi:Động từ]] |
|||
[[wa:Viebe]] |
|||
[[war:Pan-unod]] |
|||
[[yi:צייטווארט]] |
|||
[[zh:动词]] |
|||
[[zh-yue:動字]] |
Verzija na datum 9 mart 2013 u 10:07
Glagol je vrsta riječi kojom se označava radnja, stanje ili zbivanje.
Primjeri:
- Ja radim, plivam, čitam, pišem - radnja
- Kiša pada. Država napreduje. - stanje
- Koncert se održava večeras. - zbivanje
U srpskohrvatskom jeziku
Glagoli se u srpskohrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugim slavenskim jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (sjesti – sjediti), što neslavenima otežava učenje srpskohrvatskog. Postoje i pomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagoli biti i htjeti.
Glagolska vremena
prošlost
sadašnjost
budućnost
- futur prvi
- futur drugi (egzaktni)
Glagolski načini
- imperativ
- kondicional sadašnji (prvi)
- kondicional prošli (drugi)
Oblici glagola
Svaki glagol ima više oblika.
Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:
- prezent - u jednini i množini, po licima
- aorist - u jednini i množini, po licima
- imperfekt - u jednini i množini, po licima
Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:
Posebno stoji infinitiv.
Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvije osnove:
- prezenske osnove (od nje se tvore: prezent, glagolski prilog sadašnji)
- infinitivne osnove (od nje: infinitiv, glagolski pridjev radni, aorist, imperfekt)
Po načinu tvorbe, glagole dijelimo na pravilne i nepravilne.
Pravilni glagoli
Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. učiti u prezentu ima nastavke -im, iš (uč-im, uč-iš...), dok glagol spavati nastavke -am, -aš (spav-am, spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.
Glagoli se dijele u vrste i razrede po tome koje nastavke koriste.
Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:
- s -e- (per-em, per-eš,..., per-u)
- s -a- (kuh-am, kuh-aš,..., kuh-aju)
- s -i- (misl-im, misl-iš..., misl-e)
- s -ne- (dig-nem, dig-neš..., dig-nu)
- s -ije- (sm-ijem, sm-iješ..., sm-iju)
- s -uje- (kup-ujem, kup-uješ, kup-uju)
Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.
Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:
- bez umetka (-0-) (pra-ti, pra-o, pra-la...; tres-ti, tres-ao, tres-la...)
- s umetnutim -a- (kuh-a-ti, kuh-a-o, kuh-a-la...)
- s umetnutim -i- (misl-i-ti, misl-i-o, misl-i-la...)
- s umetnutim -nu- (dig-nu-ti, dig-nu-o, dig-nu-la...)
- s umetnutim -je- (sm-je-ti, sm-i-o, sm-je-la...)
- s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti, kup-ova-o, kup-ova-la...)
Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr. pis-ati ima prezent piš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):
infinitivni nastavci |
prezentski nastavci | |||||
---|---|---|---|---|---|---|
-e- | -ne- | -a- | -i- | -ije- | -uje- | |
-0- | pi-ti, pij-em I.1-I.7, V.3 |
sres-ti, sret-nem I.1 (izuzetak) |
||||
-nu- | dig-nu-ti, dig-nem II |
|||||
-a- | pis-a-ti, piš-em V.2 |
pit-a-ti, pit-am V.1 |
drž-ati, drž-im III.2 |
|||
-i- | misl-i-ti, misl-im IV |
|||||
-je- | žel-jeti, žel-im III.2 |
um-je-ti, um-ijem I.7 |
||||
-ova-, -iva-, -eva- |
kup-ova-ti, kup-ujem VI |
U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:
- osnove na suglasnik (ču-ti, čuj-em) su najpravilnije (razred I.7)
- osnove na -s su pravilne (tres-ti, tres-ao, tres-la) (razred I.2)
- kod osnove na -t ili -d dolazi do glasovnih promjena (plet-ti > ples-ti, ple-o, ple-la) (razred I.1)
- osnove na -b kojima se umeće s ispred -ti (greps-ti, greb-ao, greb-la) (razred I.3)
- osnove koje u prezentu imaju č, ž, š koji su nastali palatalizacijom k, g, h (pek-em > pečem; pek-ti > peći, pek-ao, pek-la) (razred I.4)
- osnove na suglasnik + m ili n, gdje m ili n prelazi u e (otm-ti > ote-ti, ote-o, ote-la) (razred I.5)
- osnove oblika suglasnik + er, el, ov i sl. gdje dolazi do premetanja (per-ti > pra-ti, pra-o, pra-la) (razred V.3, zbog -a- prije -ti- u infinitivu)
Nepravilni glagoli
Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su biti i htjeti, za koje vidi pomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:
- ići, prezent idem, ideš..., glag. pridjev radni išao, išla
- spati, prezent spim, spiš, glag. pridjev radni spio, spila