Benzin – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Dodaje: ta:பெட்ரோல்
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m Robot: Adding jv:Bènsin
Red 45: Red 45:
[[it:Benzina]]
[[it:Benzina]]
[[ja:ガソリン]]
[[ja:ガソリン]]
[[jv:Bènsin]]
[[kk:Бензин]]
[[kk:Бензин]]
[[ko:휘발유]]
[[ko:휘발유]]

Verzija na datum 20 februar 2013 u 19:47

Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku

Benzini su tekuća goriva dobivena raznim postupcima u industriji nafte. Osnovna namjena im je pokretanje klipnih motora s unutarnjim izgaranjem. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzini moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i zraka u raznim uvjetima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, rasplinjaču ili u pumpi za benzin ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; isparavanjem ne smiju ostavljati tragove smola u sustavima i instalaciji.

Po kemijskom sastavu benzini su smjese, vrelišta već od 30 °C, sastavljene iz ugljikovodika između C4 do C12 atoma u molekuli.

Avionski benzini koriste se za pogon avionskih motora s unutarnjim izgaranjem. Uvjeti u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio- motora su: uzlijetanje i penjanje zrakoplova kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i zraka i let zrakoplova na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Radi rada pod različitim atmosferskim tlakovima, pored visoke oktanske vrijednosti određena je i isparljivost i napon para. Lako isparljivi ugljikovodici svedeni su na minimum jer bi na većim visinama gdje je tlak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora.