Dagerotipija – razlika između verzija
preuzeto sa sr.wiki |
m r2.7.2+) (robot Dodaje: hr:Dagerotipija |
||
Red 32: | Red 32: | ||
[[ar:داجيرية]] |
[[ar:داجيرية]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[bn:দাগেরোটাইপ]] |
[[bn:দাগেরোটাইপ]] |
||
[[ca:Daguerreotip]] |
[[ca:Daguerreotip]] |
||
Red 39: | Red 37: | ||
[[da:Daguerreotypi]] |
[[da:Daguerreotypi]] |
||
[[de:Daguerreotypie]] |
[[de:Daguerreotypie]] |
||
⚫ | |||
[[el:Νταγκεροτυπία]] |
[[el:Νταγκεροτυπία]] |
||
[[en:Daguerreotype]] |
[[en:Daguerreotype]] |
||
⚫ | |||
[[eo:Dagerotipio]] |
[[eo:Dagerotipio]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[fa:داگرئوتایپ]] |
[[fa:داگرئوتایپ]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Daguerréotype]] |
[[fr:Daguerréotype]] |
||
[[fur:Dagherotipie]] |
[[fur:Dagherotipie]] |
||
[[gl:Daguerrotipo]] |
[[gl:Daguerrotipo]] |
||
[[he:דאגרוטיפ]] |
[[he:דאגרוטיפ]] |
||
[[hr:Dagerotipija]] |
|||
[[hu:Dagerrotípia]] |
|||
[[hy:Դագերոտիպիա]] |
[[hy:Դագերոտիպիա]] |
||
⚫ | |||
[[is:Daguerreaðferð]] |
[[is:Daguerreaðferð]] |
||
[[it:Dagherrotipia]] |
[[it:Dagherrotipia]] |
||
[[ja:ダゲレオタイプ]] |
[[ja:ダゲレオタイプ]] |
||
[[lv:Dagerotips]] |
|||
[[lt:Dagerotipija]] |
[[lt:Dagerotipija]] |
||
[[ |
[[lv:Dagerotips]] |
||
[[ml:ഡഗറോടൈപ്പ്]] |
[[ml:ഡഗറോടൈപ്പ്]] |
||
⚫ | |||
[[nl:Daguerreotypie]] |
[[nl:Daguerreotypie]] |
||
⚫ | |||
[[nn:Daguerreotypi]] |
[[nn:Daguerreotypi]] |
||
⚫ | |||
[[pl:Dagerotypia]] |
[[pl:Dagerotypia]] |
||
[[pt:Daguerreótipo]] |
[[pt:Daguerreótipo]] |
||
Red 68: | Red 70: | ||
[[sl:Dagerotipija]] |
[[sl:Dagerotipija]] |
||
[[sr:Дагеротипија]] |
[[sr:Дагеротипија]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Daguerrotypi]] |
[[sv:Daguerrotypi]] |
||
[[th:กระบวนการดาแกโรไทป์]] |
[[th:กระบวนการดาแกโรไทป์]] |
Verzija na datum 15 oktobar 2012 u 16:29
Dagerotipija je jedna od prvih vrsta slike u istoriji fotografije. Razvio ju je Luj Dager, po kome i nosi ime.
Ova tehnika je razvijena nakon prvih slika Nisefora Nijepsa i bila je u upotrebi oko 20 godina, od 1839., do oko 1860..
Tehnika dagerotipije
Kod dagerotipije nema negativa, slika se pravi direktno na posrebrenoj ploči (dagerotipiji) kada se ova u mraku izloži jodnoj pari. Tada na njenoj površini nastaje svetlosno osetljivi srebrov-jodid. Ploča se dalje osvetljuje u kameri zvanoj kamera opskura. Nakon čega na njoj nastaje latentna slika, još uvek nevidljiva. Tada se ploča izloži pari živog srebra i fiksira u rastopini sumporovog-dioksida ().
Takva slika bila je vrlo osetljiva, pa se premazivala zlatom i hlorom radi zaštite i boljeg kontrasta.
Zbog prirode slike, reprodukcija nije bila moguća, pa je svaka dagerotipija original.
Dagerotipija u Srbiji
Prvu dagerotipiju u Srbiji je napravio pionir i prvi srpski fotograf Dimitrije Novaković 1840. Tehniku je usvojio za vreme boravka u Parizu, 1839., od samog pronalazaći - Luja Dagera. Navodno je 1841. Anastas Jovanović slikao kneza Mihajla, ali dagerotipija nije uspela. Ubrzo su se u Srbiji pojavili i strani dagerotipisti.