Georgije Ostrogorski – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Vanjske veze
Xqbot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (Bot: mijenja cs:Georg Ostrogorsky sa cs:Georgij Aleksandrovič Ostrogorskij; kozmetičke promjene
Red 11: Red 11:


{{Lifetime|1902|1976|Ostrogorski, Georgije}}
{{Lifetime|1902|1976|Ostrogorski, Georgije}}

[[Kategorija:Ruski historičari]]
[[Kategorija:Ruski historičari]]
[[Kategorija:Srpski istoričari]]
[[Kategorija:Srpski istoričari]]
Red 18: Red 19:
[[bg:Георгий Острогорски]]
[[bg:Георгий Острогорски]]
[[bs:Georgije Ostrogorski]]
[[bs:Georgije Ostrogorski]]
[[cs:Georgij Aleksandrovič Ostrogorskij]]
[[cs:Georg Ostrogorsky]]
[[de:Georg Ostrogorsky]]
[[de:Georg Ostrogorsky]]
[[el:Γεώργιος Οστρογκόρσκι]]
[[el:Γεώργιος Οστρογκόρσκι]]

Verzija na datum 15 juli 2012 u 15:33

Georgije Aleksandrovič Ostrogorski (ruski: Георгий Александрович Острого́рский; Sankt Peterburg, 19. januar 1902Beograd, 24. oktobar 1976) je bio dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantinološkog instituta SANU, jedan od najvećih vizantologa dvadesetog veka i dobitnik mnogih domaćih i stranih naučnih priznanja.

Biografija

Rođen je u Senkt Peterburgu, školovao se u velikim univerzitetskim centrima Nemačke i Francuske. Georgije Ostrogorski se 1933. godine, posle odbranjene doktorske disertacije 1927. i nekoliko godina profesure na univerzitetu u Vroclavu, doselio u Srbiju, tadašnju Jugoslaviju. Dobio je mesto na Beogradskom univerzitetu, na Filozofskom fakultetu, Odeljenje za istoriju, gde je na predmetu Istorija Vizantije radio čitavog života. Osnovao je Vizantološki institut SANU, koji je, zahvaljujući njegovom ugledu, postao važna institucija svetske vizantologije.

Georgije Ostrogorski je napisao Istoriju Vizantije koja je na nemačkom jeziku izašla u čuvenoj Milerovoj seriji „Handbuch der Altertumswissenscaft“. Ovo delo ima nekoliko srpskih izdanja, a prevedeno je i na sve svetske jezike i danas se još uvek smatra jednim od najsveobuhvatnijih jednotomnih pregleda vizantijske istorije. U svojim mnogobrojnim delima proučavao je gotovo sve vidove života Vizantije: političku istoriju, socijalno-ekonomsku istoriju, istoriju ideja, odnose sa slovenskim svetom.

Vanjske veze