Kabardinski jezik – razlika između verzija
djelomično preuzeto s hr.wiki |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Kabardinski jezik''' (ISO 639-3: [[iso639-3:kbd|kbd]]) je jezik koji se govori na sjevernom [[Kavkaz]]u, a pripada u [[sjeverozapadni kavkaski jezici|sjeverozapadne kavkaske jezike]], užu [[čerkeski jezici|čerkesku]] skupinu. Ponekad se naziva i '''čerkeskim'''. |
'''Kabardinski jezik''' (ISO 639-3: [[iso639-3:kbd|kbd]]) je jezik koji se govori na sjevernom [[Kavkaz]]u, a pripada u [[sjeverozapadni kavkaski jezici|sjeverozapadne kavkaske jezike]], užu [[čerkeski jezici|čerkesku]] skupinu. Ponekad se naziva i '''čerkeskim'''. |
||
Red 45: | Red 43: | ||
Sustav suglasnika je vrlo složen. |
Sustav suglasnika je vrlo složen. |
||
=== |
=== Povezano === |
||
=== Rječnik === |
|||
== Vidi još == |
|||
=== U Wikipediji=== |
|||
* [[adigejski jezik]] |
* [[adigejski jezik]] |
||
* [[Rusija]] |
* [[Rusija]] |
||
* [[Kavkaz]] |
* [[Kavkaz]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[ethnologue:kbd|Trenutačno izdanje Ethnolguea: kôd '''kbd''']] |
* [[ethnologue:kbd|Trenutačno izdanje Ethnolguea: kôd '''kbd''']] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Kavkaski jezici]] |
||
[[Kategorija:Jezici Rusije]] |
[[Kategorija:Jezici Rusije]] |
||
[[Kategorija:Jezici Turske]] |
[[Kategorija:Jezici Turske]] |
Verzija na datum 17 april 2015 u 15:54
Kabardinski jezik (ISO 639-3: kbd) je jezik koji se govori na sjevernom Kavkazu, a pripada u sjeverozapadne kavkaske jezike, užu čerkesku skupinu. Ponekad se naziva i čerkeskim.
Rasprostranjenost
Od svih sjeverozapadnih kavkaskih jezika, kabardinski ima najviše govornika (oko milijun), a rasprostranjen je u ruskim republikama Kabardino-Balkariji i Karačajevsko-Čerkeskoj, kao i u dijaspori u Turskoj i Bliskom Istoku.
Osobine
Kabardinski je poznat po velikom broju suglasnika, 47 ili 48. Jezik je ergativnog tipa. Posjeduje dva glavna dijalekta, zvana Besleney i Terek.
Glasovi
Ima ih 56: ph b p' tDh dD tD' kJh gJ kJ' kWh gW kW' q' qW' tDs dDz tDs' qX qXW f v f' sD zD S Z S' 0_ 6_ xJ xW gFJ X XW RF RFW H 9 m nD lDFJ hlDFJ r ? ?W hh a+: i_ 3 j w i: u: "e: "o: hlDFJ'[1] Jezik posjeduje samo tri fonološki različita samoglasnika: a, dugo ā i ə (šva). Razlika između a i ā nije samo u duljini, nego i u izgovoru: a je srednji otvoreni samoglasnik, a ā niski otvoreni.
prednji | srednji | stražnji | |
---|---|---|---|
zatvoren | |||
srednji-zatv. | ə | ||
srednji-otv. | a | ||
otvoren | ā |
Sustav suglasnika je vrlo složen.
Povezano
Izvori
Literatura
- Colarusso, John: The Kabardian language. Calgary: University of Calgary Press, 1992.
- Kuipers, A.H. 1960. Phoneme and Morpheme in Kabardian. Mouton, The Hague.