Šovinizam – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: rue:Шовінізм
Xqbot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Dodaje: mzn:شوونیسم; kozmetičke promjene
Red 15: Red 15:


== Vidi još ==
== Vidi još ==
*[[rasizam]]
* [[rasizam]]
*[[nacionalizam]]
* [[nacionalizam]]
*[[seksizam]]
* [[seksizam]]
*[[autošovinizam]]
* [[autošovinizam]]
*[[džingoizam]]
* [[džingoizam]]


[[Kategorija:Ideologije]]
[[Kategorija:Ideologije]]
Red 61: Red 61:
[[mk:Шовинизам]]
[[mk:Шовинизам]]
[[ms:Cauvinisme]]
[[ms:Cauvinisme]]
[[mzn:شوونیسم]]
[[nl:Chauvinisme]]
[[nl:Chauvinisme]]
[[no:Sjåvinisme]]
[[no:Sjåvinisme]]

Verzija na datum 27 maj 2012 u 20:51

Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima. Šovinizam je vid pretjeranog i agresivnog nacionalizma. Šovininisti se osjećajaju superiorni prema pripadnicima drugih naroda i tako obezvređuju druge ljude. Šovinizam u ekstremnim slučaju dovesti do politike progonjenja, istrebljivanja, ugnjetavanja.

Šovinizam je dobio ime po francuskom vojniku Chauvinu, pokloniku Napoleonove imperijalističke politike i ekstremnog nacionalizma.

Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.[1][2] Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na „neprijateljsku“ naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.

Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.

U širem smislu svako posmatranje jednog partikulariteta kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.

U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva seksizam, pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze muški šovinizam.

Izvori

  1. Hannah Arendt (1945). „The Review of Politics”. The Review of Politics 7: 441-463. DOI:10.1017/S0034670500001649. 
  2. Cudjoe, Selwyn R. (1979). „Review Essay: On "Ethnic Chauvinism."”. Journal of Ethnic Studies 7: 65-79. 

Vidi još