Šovinizam – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: rue:Шовінізм |
m r2.7.3) (robot Dodaje: mzn:شوونیسم; kozmetičke promjene |
||
Red 15: | Red 15: | ||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
*[[rasizam]] |
* [[rasizam]] |
||
*[[nacionalizam]] |
* [[nacionalizam]] |
||
*[[seksizam]] |
* [[seksizam]] |
||
*[[autošovinizam]] |
* [[autošovinizam]] |
||
*[[džingoizam]] |
* [[džingoizam]] |
||
[[Kategorija:Ideologije]] |
[[Kategorija:Ideologije]] |
||
Red 61: | Red 61: | ||
[[mk:Шовинизам]] |
[[mk:Шовинизам]] |
||
[[ms:Cauvinisme]] |
[[ms:Cauvinisme]] |
||
[[mzn:شوونیسم]] |
|||
[[nl:Chauvinisme]] |
[[nl:Chauvinisme]] |
||
[[no:Sjåvinisme]] |
[[no:Sjåvinisme]] |
Verzija na datum 27 maj 2012 u 20:51
Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima. Šovinizam je vid pretjeranog i agresivnog nacionalizma. Šovininisti se osjećajaju superiorni prema pripadnicima drugih naroda i tako obezvređuju druge ljude. Šovinizam u ekstremnim slučaju dovesti do politike progonjenja, istrebljivanja, ugnjetavanja.
Šovinizam je dobio ime po francuskom vojniku Chauvinu, pokloniku Napoleonove imperijalističke politike i ekstremnog nacionalizma.
Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.[1][2] Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na „neprijateljsku“ naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.
Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.
U širem smislu svako posmatranje jednog partikulariteta kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.
U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva seksizam, pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze muški šovinizam.
Izvori
- ↑ Hannah Arendt (1945). „The Review of Politics”. The Review of Politics 7: 441-463. DOI:10.1017/S0034670500001649.
- ↑ Cudjoe, Selwyn R. (1979). „Review Essay: On "Ethnic Chauvinism."”. Journal of Ethnic Studies 7: 65-79.