Veliki petak – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Uklanja: et:Suur reede |
m r2.7.1) (robot Dodaje: el:Μεγάλη Παρασκευή |
||
Red 42: | Red 42: | ||
[[de:Karfreitag]] |
[[de:Karfreitag]] |
||
[[diq:Yeneyo Aziz]] |
[[diq:Yeneyo Aziz]] |
||
[[el:Μεγάλη Παρασκευή]] |
|||
[[en:Good Friday]] |
[[en:Good Friday]] |
||
[[eo:Granda vendredo]] |
[[eo:Granda vendredo]] |
Verzija na datum 5 april 2012 u 15:00
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.
Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmljišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.
Veliki petak u pravoslavlju
U vreme kada je Hristos predao duh Svoj Ocu, u svim pravoslavnim hramovima se iznosi Plaštanica. To je platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob. Plaštanica se postavlja ispred oltara, na posebno ukrašen odar, koji predstavlja grob Hristov. Vernici u najvećem redu i sa dubokim poštovanjem, prilaze Plaštanici i celivaju je. Na Veliki petak se strgo posti (hrana se sprema na vodi), zato što sve misli i molitve treba da budu upućene Gospodu i podsećanju da je On Sebe prineo na žrtvu, iz ljubavi prema svima nama.
Bogoslužje
- Služba riječi: čitanja iz Starog i Novog zavjeta, pjesme između čitanja, evanđelje, kratka propovijed i sveopća (vjernička molitva)
- Klanjanje križu
- Pričest