Politički status Gibraltara

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Fotografija Gibraltara iz vazduha.

Gibraltar, britanski prekomorski posed na krajnjem jugu Iberije, subjekt je formalnih zahteva za reintegraciju u okvir Kraljevine Španije koja ovo područje smatra kolonijom. Velika Britanija je ovaj teritorij okupirala 1704. godine u periodu Rata za špansko nasleđe (1701–1714). Španska monarhija je 1713. permanentno predala ovaj teritorij britanskoj upravi kroz članak X Utrechtskog mirovnog sporazuma pri čemu se ova odredba odnosila na teritorij uži od današnjeg teritorija Gibraltara. Španija je u narednom periodu pokušala ponovo da osvoji Gibraltar vodeći opsade 1727. i 1779–1783. Britanski suverenitet nad Gibraltarom potvrđen je kroz ugovore u Sevilli 1729. i Parizu 1783. godine. Pozicija Ujedinjenih nacija po pitanju političkog statusa Gibraltara definisana je time što se teritorij još od 1946. godine nalazi na listi teritorija bez samoupravnog statusa i kao takav spada u grupu teritorija u kojima postoji obaveza provođenja dekolonizacije.

Povratak Gibraltara pod špansku vlast postao je službeni cilj vladine politike za vreme vladavine diktatorskog režima Francisca Franca, a zadržale su ga i vlasti kroz i nakon perioda demokratske tranzicije zemlje. Stanovnici Gibraltara u velikoj većini odbacuju zahteve Španije pa na teritoriji ne postoji niti jedna politička partija koja bi podržavala ujedinjenje sa Španijom. Britanske vlasti prenele su deo svojih ovlašćenja na lokalnu Vladu Gibraltara koju biraju stanovnici teritorija koji imaju britansko državljanstvo. Na referendumu o podeljenom suverenitetu iz 2002. godine, koji je unilateralno organizovala Vlada Gibraltara nakon inicijalnog međudržavnog sporazuma o podeli suvereniteta, 98.97% građana Gibraltara glasalo je protiv podele suvereniteta sa Španijom uz izlaznost od 87.9%. Britanske vlasti od tada odbijaju pregovore o suverenitetu nad ovim teritorijem koji kao partiju u pregovorima ne bi uzimali i eksplicitno izraženu volju stanovnika teritorija.

Poslanici u lokalnom parlamentu Gibraltara su 2000. godine potpisali deklaraciju jedinstva u kojoj su istakli da narod Gibraltara nikada neće pristati na kompromis, predaju ili trgovinu sa suverenitetom ili svojim pravom na samoodređenje kao i da Gibraltar želi konstruktivne evropske odnose sa Španijom. Deklaracija je istakla i kako Gibraltar prirapada narodu Gibraltara i da niti Španija niti Britanija to pravo ne mogu da dovode u pitanje.[1] Status Gibraltara i kontrole granice ponovo su postale važno političko pitanje nakon što su građani Ujedinjenog Kraljevstva 2016. godine glasovali za izlazak iz Evropske unije. Velika većina stanovnika Gibraltara je na referendumu glasovala za ostanak u EU, a teritorija je isključena iz sporazuma EU i UK uz odluku da se do postizanja posebnog sporazuma za Gibraltar za ovo poluostrvo primenjuju neformalni dogovori.[2]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Political development”. Pristupljeno 21. novembar 2022. 
  2. „Poseban status: Gibraltar postao britanski grad sa zakašnjenjem od 180 godina”. 29. august 2022.. Pristupljeno 21. novembar 2022.