Knosos
| Svjetska baština UNESCO-a | |
 Grčka | |
| Registriran | 2025. |
|---|---|
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii,iii,iv,vi |
| Ugroženost | no |
| Referenca | UNESCO |
Knosos (starogrčki: Κνωσός [Knōsós]) je najveće arheološko nalazište iz brončanog doba na Kreti, koje je vjerojatno predstavljalo ceremonijalno i političko središte Minojske civilizacije i kulture. Danas predstavlja popularno turističko odredište, jer se nalazi u blizini glavnog grada Herakliona, a masovno, a ponekad i kreativno je "nadograđen", kako bi se učinio pristupačnim povremenim posjetiteljima na način koji to polje neoznačenih ruševina ne mogu biti.
Grad Knosos je očuvao važnost u klasičnom i rimskom periodu, ali mu se stanovništvo za vrijeme 9. vijeka preselilo u novosagrađeni arapski grad Ḫandaq (suvremeni Heraklion). U 13. vijeku se zvao Makryteikhos 'Dugi zid'; episkopi Gortyna su sebe nastavili zvati episkopima Knososa do 19. vijeka.[1] Danas se, pak, naziv koristi isključivo za arheološko nalazište smješteno u predgrađu Herakliona.
U Knososu su ostaci jedne od šest palača na Kritu, važno svjedočanstvo Minojske kulture. Služila je kao administrativno, ekonomsko i vjersko središta, s naprednom arhitekturom, urbanističkim planiranjem i živopisnim freskama. Termin "palača" uveo je Arthur Evans, koji je Knosos protumačio kao rezidenciju "Sveštenika-kralja". Termin je uglavnom zadržan uprkos tome što su kasniji istraživači uglavnom odbacili Evansovo tumačenje. Međutim, predloženi su alternativni termini, uključujući "zgrada suda" i "zgrada sa središtem suda", koji karakteriziraju zgrade u smislu njihovog oblika, a ostaju neutralni u pogledu njihove funkcije.
Minojske palače 2025. god. uvrštene su na listu UNESCO-ove svjetske baštine. Odluka je donešena na 47-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 6-16 jula 2025. god. u UNESCO-om sjedištu u Parizu. Nalaze se u Knososu, Festu, Maliji, Zomintosu, Zakrosu i Kidoniji.[2][3][4]
- Benton, Janetta Rebold and Robert DiYanni.Arts and Culture: An introduction to the Humanities, Volume 1. Prentice Hall. New Jersey, 1998. [Pages 64–70]
- Bourbon, F. Lost Civilizations Barnes and Noble, Inc. New York, 1998. [Pages 30–35]
- CALENDAR HOUSE: Secrets of Time, Life & Power in Ancient Crete's Great Year. 2007: researched/written/published (CD) by Dr. Jack Dempsey.
- ↑ Oliver Rackham and Jennifer Moody (1996). The Making of the Cretan Landscape. Manchester University Press. str. pg. 94, 104. ISBN 0-7190-3646-1.
- ↑ „Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2025. god.”. UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org. Pristupljeno 19. septembar 2025.(en)
- ↑ „Grčka, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. septembar 2025.(en)
- ↑ „Minojske palače”. UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. septembar 2025.(en)
- Hellenic Ministry of Culture Arhivirano 2007-06-17 na Wayback Machine-u
- British School at Athens Knossos Pages Arhivirano 2007-03-03 na Wayback Machine-u. This site contains an Activex tour with moving panoramas through the palace.
- Aegean Prehistory Online at Dartmouth
- Knossos on Wikimapia