Održavanje

Izvor: Wikipedia
Održavanje cesta
Popravak traktora

Održavanje je generalno govoreći postupak kojim se nastoji održati istim neko stanje ili neka sposobnost. Održavanje kao takvo najveću primjenu ima u tehničkim znanostima, gdje postoji i cijelo jedno područje koje se bavi teorijom održavanja.

Održavanje u tehnici[uredi - уреди]

Održavanje u tehnici podrazumjeva postupak pregleda, popravka ili poboljšavanja nekog uređaja čime mu se otklanja kvar, poboljšava postojeće stanje ili samo produžava radni vijek. Teorija održavanja temelji se na dva sukobljena zahtjeva:

  • Troškovi održavanja moraju biti što manji,
  • Uređaj mora raditi što pouzdanije.

Kako je nemoguće pomiriti ova dva zahtjeva cijela teorija održavanja se zasniva na kompromisu odnosno na pokušaju da se postigne što veća sigurnost uz što manju cijenu. Pri tome važnu ulogu imaju zakoni i pravila koja se moraju poštovati pri radu pojedinih uređaja koja nameću minimume standarda koji moraju biti zadovoljeni za pojedine grane tehnike.

Strategije održavanja[uredi - уреди]

Postoje dvije strategije održavanja. To su:

Korektivno održavanje je održavanje kod kojeg se uređaj održava tek nakon što je nastupio kvar odnosno zastoj. Ovaj način održavanja je najzastupljeniji usprkos cijelom nizu negativnih svojstava koje sa sobom nosi. Ovaj način održavanja naziva se i ne diraj dok radi.

Preventivno održavanje je održavanje prilikom kojeg se uređaj održava prije nego nastupi kvar. Ovaj način dokida negativna svojstva korektivnog održavanja, ali sa sobom nosi neka druga negativna svojstva. Preventivno održavnje se može vršiti na nekoliko načina. Može biti izvedeno kao Planirano održavanje, koje se vrši u zadanim vremenskim intervalima (engleski: Time Based Maintenance) ili na temelju broja prijeđenih kilometara, na temelju broja radnih sati, nakon određenog broja izvršenih radnih operacija, itd; ili kao prediktivno održavanje (održavanje po stanju) kod koje se aktivnosti održavanja realiziraju na temelju stanja dijelova i sustava.

Korektivno održavanje se najčešće realizira neplanski i urgentno, a preventivno održavanje se realizira planski, odnosno kada se za to ukaže potreba.

Prilikom održavanja uređaja koriste se oba navedena načina, vitalni dijelovi se većinom održavaju aktivnim načinom, odnosno preventivno, a manje bitni pasivno, odnosno korektivnim načinom.

Literatura[uredi - уреди]

  • Dr. Stipe Belak: Terotehnologija, Šibenik, 2005., ISBN 953-6781-18-2
  • Dr. Željko Novinc, Amir Halep: Tehnička dijagnostika i monitoring u industriji, Kigen, Zagreb, 2010.
  • Dr. Ivo Čala: Održavanje opreme (9. poglavlje: Proizvodno strojarstvo) Školska knjiga, Zagreb, 2002.
  • Dr. Josip Lovrić: Osnove brodske terotehnologije, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1989.

Vanjske veze[uredi - уреди]