Oculus (arhitektura)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Okulus na vrhu kupole crkve svete Marije od mučenika, rimskog Panteona, Rim, početak 2. vijeka

Oculus (lat. oko) ili okulus je naziv za prozor kružnoga oblika[1], često manjih dimenzija, obično na vrhu kupole, premda se može nalaziti i na tamburu, ili na nekom od zidova.

Javlja se već u Rimu (Panteon), kontinuira u srednjem vijeku[2], a osobito čest je u arhitekturi renesanse (Bramanteov Tempietto) i baroka. Srodan mu je oeil-de-buef.[3] Zanimljivo je da glasoviti enciklopedijski Atlas arhitekture pojam oculus uopće ne spominje.[4]

Bilješke[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. ELU 1964.; Damjanov/Radulić 1967.
  2. Deanović 1960., 72.
  3. ELU 1964.
  4. Müller/Vogel 1999.; Müller/Vogel 2000.

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Damjanov/Radulić 1967. - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Oculus, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 178
  • Deanović 1960. – Deanović, Ana: Srednjevjekovna arhitektonska plastika u Stjepanovoj kapeli na Kaptolu, Iz starog i novog Zagreba, II, Zagreb, 1960., 67.-84.
  • ELU 1964. - Oculus, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 584.
  • Müller/Vogel 1999. - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999.
  • Müller/Vogel 2000. - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 2, preveo Milan Pelc, Zagreb, 2000.