Njamvezi

Izvor: Wikipedia

Nyamwezi (ispočetka poznati kao Wanyamwezi) predstavljaju drugu po veličini od 120 etničkih grupa u Tanzaniji. Žive u sjeverozapadnom i centralnom dijelu zemlje između Jezera Victoria i Jezera Rukwa. Izraz Nyamwezi potječe od Suahilija i znači "Mjesečev narod". Ime su im dali obalni narodi što ukazuje da su Nyamwezi came došli sa zapada (gdje se prvi put vidi mladi mjesec). Nyamwezi imaju bliske kulturne veze s narodom Sukuma, njihova domovina se zove Unyamwezi, i oni govore Nyamezi jezik (isto tako poznat kao Kinyamwezi), iako također znaju govoriti Suahilijem i/ili engleskim.

Historija[uredi - уреди]

Prema usmenoj predaji, Nyamwezi su se naselili u zapadnoj i centralnoj Tanzaniji (njihovom današnjem staništu) negdje u 17. vijeku. Najstariji dokazi dolaze od Galahanse, i potvrđuju njihovo prisustvo u tom dobu. Nekoć su bili ribari i nomadski zemljoradnici zbog slabe kvalitete tla. Njihova putovanja su ih učinila profesionalnim trgovcima, pa su do godine 1800. vodili karavane prema obali kako bi trgovali bakrom, voskom, solju, slonovačom i robovima iz Katange. Arapski i indijski trgovci robljem i slonovačom su došli u područje Nyamwezija oko godine 1825. Nyamwezi su u to doba počeli nabavljati vatreno oružje i stvarati redovne vojske, a u 19. vijeku se bilježe unutarplemenski ratovi i sukobi s Arapima na obali.

Od 1860. do 1884. Nyamwezijima je vladao vojni poglavica i Mtemi (kralj) po imenu Mirambo. On je na neko vrijeme blokirao arapske trgovačke rute, ali mu se carstvo raspalo nakon smrti godine 1884.

Njemački kolonisti su vladali Tanzanijom od kasnog 19. vijeka, nazivajući je Njemačkom Istočnom Afrika. Britanija je preuzela vlast nakon prvog svjetskog rata i poduzela kampanju prisilnog preseljavanja Afrikanaca kako bi načinila mjesto za bijele farmere.

Demografija[uredi - уреди]

S ustanovljenjem Njemačke Istočne Afrike u 19. vijeku, moravski misionari su stigli u oblast jezera Malavi u Tanganjiki. Danas Moravska crkva zapadne Tanzanije (MCWT) ima oko 80.000 Nyawezi vjernika i mnogi šire njen nauk među narodom Sukuma.

Godine 1989. bilo je oko 1,5 miliona Nyamwezija. Oko 926.000 Nyamwezija govore Bantu jezik koji se klasificira kao Sukuma-Nyamwezi Grupa Bantu. Uglavnom su farmeri i uzgajivači krava.

Kultura[uredi - уреди]

Nyamwezi su poznati po šaljivim pjesmama koje se pjevaju uz pomoć stočarske drombulje. Njihovo omiljeno jelo je bugalli, kaša napravljena od žitarica i servirana uz meso i povrće. Često piju kavu i čaj, a alkoholna pića se prave od fermentiranog kukuruza i sijerka.

Većina se drži tradicionalne vjere, usprkos muslimanskih i kršćanskih pokušaja da među njima stvore vjernike koji su imali nešto uspjeha. Vjeruju u moćnog boga koji se ukazuje u izbrušenim plohama i koji se zove Likube (Visoki Bog), Limatunda (Stvoritelj), Limi (Sunce) i Liwelolo (Univerzum), ali je štovanje predaka uobičajenije u svakodnevnom životu.Ovce i koze se žrtvuju precime, nakon što se zatražile pomoć Likubea.

Duhovi također igraju važnu ulogu u vjerskom životu Nyamwezija, pa mfumu, vračevi ili zazivači, igraju važnu ulogu savjetnika i liječnika. Bulogi (magija) je važna sila u Nyamwezi kulturi, s kultovima koji se stvaraju (na primjer) oko opsjednutosti nekim vrstama duhovima. Baswezi društva regrutiraju ljude koje opsjedaju Swezi duhovi.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]


Thunderbird on Totem Pole.jpg Nedovršeni članak Njamvezi koji govori o etnologiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.