Muzejski dokumentacijski centar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Muzejski dokumentacijski centar javna je ustanova osnovana 1955. godine kao dokumentacijska, informacijska i komunikacijska točka hrvatske mreže muzeja.

Putem svoje osnovne djelatnosti - dokumentacijske, informacijske, savjetodavne, muzeološke, istraživačke, obrazovne, izdavačke, knjižnične i izložbene - MDC sudjeluje u razvoju hrvatske i svjetske muzejske zajednice.

Povijest[uredi | uredi kod]

Muzejski dokumentacijski centar je osnovan na inicijativu dr. Antuna Bauera Zaključkom Upravnog odbora Muzejskog društva Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu sredinom 1955. godine sa zadatkom da:

  • sustavno prikuplja, evidentira i obrađuje građu o razvoju i djelovanju muzejskih ustanova
  • prikuplja stručnu muzeološku literaturu, dokumentaciju i građu
  • služi stručnjacima i svim osobama zainteresiranim za daljnje unapređenje muzejske struke
  • popularizira rad i djelovanje muzejskih ustanova.

U cilju osnivanja MDC-a, dr. Antun Bauer darovnim je aktom poklonio gradu Zagrebu bogat fundus dokumentacije, fototeke, stručne biblioteke i grafičke zbirke koji je prikupio tijekom tri desetljeća, a koja se odnosi na muzeološku problematiku.

Zanimljivo je da je na inicijativu Izvršnog vijeća Sabora RH još 1952. godine izrađena publikacija Muzeji i arhivi u Hrvatskoj jer je utvrđeno da u našim muzejima "... ne postoji nikakva sistematizirana evidencija niti je moguće dobiti konkretne informacije o muzejskim ustanovama".

Tijekom 1953. godine, uz pomoć Ureda za informacije Izvršnog vijeća Sabora Narodne Republike Hrvatske prvi su put skupljene opsežnije informacije o svakome muzeju u Hrvatskoj na načelu prema kojemu je bio sistematiziran analogni materijal u Muzejskome dokumentacijskom centru ICOM-a u Parizu.

Od 1955. do 1964. godine MDC je djelovao u sastavu Hrvatskoga školskog muzeja. Zaključkom Muzejskog savjeta i u suglasnosti s Republičkim sekretarijatom za kulturu 21. siječnja 1964. MDC je osnovan kao samostalni odjel Hrvatskoga školskog muzeja u Zagrebu, da bi dvije godine kasnije, 5. prosinca 1966. godine, bio pripojen Tehničkome muzeju.

Kao samostalna ustanova MDC je registriran u Okružnom privrednom sudu 22. srpnja 1968., na adresi Mesnička 5 u Zagrebu. Danas je smješten u prostorijama u Ilici 44/II.

Što je MDC[uredi | uredi kod]

  • središnja informacijsko-dokumentacijska i komunikacijska točka hrvatske muzejske zajednice
  • koordinator Sustava (mreže) muzeja
  • mjesto inicijativa, učenja i razmjene znanja i iskustava, osobito na polju muzejske dokumentacije, informatizacije, komunikacije i zaštite građe
  • mjesto unapređenja muzejske struke i stručnih standarda
  • mjesto promidžbe hrvatskih muzeja u zemlji i inozemstvu
  • posrednik u suradnji hrvatskih muzeja s nacionalnim i svjetskim baštinskim institucijama

Koje usluge MDC pruža[uredi | uredi kod]

MDC je svojim zbirkama i građom te uslugama otvoren stručnoj muzejskoj zajednici, studentima, učenicima, istraživačima i znanstvenicima, novinarima, kolekcionarima, ljubiteljima i proučavateljima umjetnosti, arheologije, etnologije, numizmatike i drugih muzeologiji srodnih znanosti te svim drugim zainteresiranim korisnicima.

  • stručna mišljenja, preporuke i elaborati o zaštiti muzejske građe i ostvarivanja uvjeta za njezino čuvanje i izlaganje te o zaštiti muzejskih zgrada
  • savjeti i preporuke za praktični rad u muzejima
  • savjeti i preporuke za osnivanje muzeja
  • uvid i korištenje muzejske zbirke plakata, dokumentacijskih fondova, knjižnične građe, arhivskog gradiva i baza podatka u prostorima MDC-a
  • uvid u podatke iz Registra muzeja, galerija i zbirki RH
  • posudba građe iz zbirki, knjižnice i arhiva MDC-a
  • tematska pretraživanja fondova
  • pružanje informacija u usmenom, pismenom ili elektroničkom obliku
  • edukacija putem tečajeva, predavanja, seminara, izložbi i manifestacija
  • upućivanje na zbirke, fondove i stručnjake u drugim muzejskim i baštinskim institucijama
  • uspostavljanje komunikacije između korisnika i muzeja

Koju građu MDC ima[uredi | uredi kod]

Registar muzeja, galerija i zbirki u RH[uredi | uredi kod]

Registar je evidencija "muzealizirane baštine" koja se čuva u muzejskim institucijama u Hrvatskoj bez obzira na njihov pravno-administrativni status. Registar je koncipiran kao kompleksna baza podataka o muzejima, njihovim zbirkama, dokumentacijskim fondovima, stručnim djelatnicima i prostorima kojima raspolažu.

Zbirka muzejskih plakata[uredi | uredi kod]

Zbirku čini oko 8.000 muzejsko-galerijskih plakata koji prate djelatnost hrvatskih, ali i svjetskih muzeja i galerija. Plakati dokumentiraju izložbe, predavanja, akcije, obilježavanje Međunarodnog dana muzeja i druge muzejske aktivnosti.

Fototeka[uredi | uredi kod]

Fototeka ima oko 13.000 fotografija, dijapozitiva i negativa te oko 15.000 digitalnih zapisa, podijeljenih u tematske skupine: muzeji i galerije Hrvatske (arhitektura, stalni postav, izložbe, djelatnosti), povijest i djelatnost MDC-a, muzeji i njihova građa u Domovinskom ratu, kolekcionari, crkvene zbirke i inventari, edukativna djelatnost i dr.

Videoteka[uredi | uredi kod]

Videoteka sadržava 100-tinjak video i DVD zapisa na kojima su zabilježene djelatnosti hrvatskih i manjim dijelom europskih muzeja i galerija, i to otvorenja povremenih izložaba ili stalnih postava, arheološka iskopavanja, predavanja, akcije poput obilježavanja Međunarodnog dana muzeja te priče o utemeljiteljima muzeja, kolekcionarima i stručnim muzejskim djelatnicima.

Knjižnica[uredi | uredi kod]

Knjižnica MDC-a specijalna je knjižnica koja, s oko 40.000 jedinica rukopisne, tiskane i elektroničke građe te popratnim informacijskim pomagalima (katalozima, bazama podataka) i uslugama, pokriva područje znanja o muzejima i muzejskoj djelatnosti. Obuhvaća muzeološku literaturu te izdanja hrvatskih i inozemnih muzeja i galerija.

Arhiv[uredi | uredi kod]

Arhiv muzeja i galerija Hrvatske sadržava dokumente o povijesnom razvoju svih muzejskih ustanova u Republici Hrvatskoj, aktivnostima svakog muzeja i galerije, dokumentaciju o suradnji sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu kao i cjelokupno javno djelovanje svake ustanove.

Personalni arhiv MDC-a[uredi | uredi kod]

Projekt je pokrenut 2002. godine s ciljem prikupljanja i stručne obrade podataka o zaslužnim muzejskim djelatnicima i suradnicima muzeja iz Hrvatske koji su se istaknuli svojim radom, muzejskim i kulturnim programima, uspjesima u zemlji i inozemstvu i doprinijeli usponu muzejske struke i afirmaciji sredine u kojoj su djelovali, s naglaskom na ulogu pojedinca u građenju kulturnog ozračja i čuvanju trajnih vrijednosti nematerijalne kulturne baštine.

Vizija Muzejsko dokumentacijskog centra[uredi | uredi kod]

  • Središnja točka baza podataka o muzejskim predmetima – zbirke online
  • Posredovanje muzejskih baza s europskim bazama
  • Koordiniranje infrastrukture digitalizacije muzejskih sadržaja
  • Stvaranje hrvatske digitalne muzejske mreže

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Vidjeti dopusnicu Ministarstva kulture.