Mudrost gomile

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Mudrost gomile ili Mudrost masa je naziv teorije koju je James Surowiecki izneo u svojoj knjizi "The Wisdom of Crowds: Why the Many Are Smarter Than the Few and How Collective Wisdom Shapes Business, Economies, Societies and Nations" (Hrvatsko izdanje: "Mudrost masa - zašto više ljudi zna i kako kolektivna mudrost utječe na poslovanje, privredu, društva i narode"). Ona se bavi agregacijom informacije u grupama, koja rezultira odlukama koje su, kako on tvrdi, često bolje nego da ih je doneo ijedan pojedinačan član grupe. Knjiga predstavlja mnoga ispitivanja i anegdote kojima se ilustruju argumenti teorije i dotiče se nekoliko polja, pre svega ekonomike i psihologije. Na početku se navodi anegdota o tome kako je gomila na jednom seoskom sajmu tačno pogodila težinu iskasapljenog vola kada je izračunat prosek njihovih pojedinačnih procena (prosek je bio bliži tačnoj težini od većine procena pojedinačnih članova gomile i tačniji od ijedne procene stočnih stručnjaka).[1] Primer bi mogla biti i opcija "Pitajte publiku" u kvizu "...Milioner/Milijunaš" u kojoj publika uglavnom daje najviše glasova za tačan odgovor. Knjiga govori o (unutar sebe) raznolikim skupinama pojedinaca koji nezavisno odlučuju, a ne o psihologiji gomile (rulje) kako se ona tradicionalno shvata. Takođe postoje i paralele sa statističkom teorijom uzorkovanja, jer će gore opisana skupina bolje predstavljati univerzum mogućih ishoda i time proizvoditi bolje predviđanje.

Tipovi Mudrosti gomile

[uredi | uredi kod]

Prednosti koje vidi u dezorganizovanom (nevođenom) odlučivanju, Surovjecki deli u tri glavna tipa:

Kognicija
Tržišno presuđivanje za koje on tvrdi da može biti mnogo brže, pouzdanije i manje podložno političkim snagama nego odlučivanje nekih eksperata ili ekspertskih komiteta
Koordinacija
Navedeni su mnogi primeri "prirodnih" eksperimenata, poput vozača koji podešavaju promet tako da se ne sudaraju, ili izbegavanje gužve u popularnim restoranima. On ispituje kako međusobno razumevanje unutar kulture omogućava izuzetno tačne procene ponašanja drugih članova kulture.
Kooperacija
Kako grupe ljudi mogu formirati grupe poverenja bez nekog centralnog sistema koji bi kontrolisao njihovo ponašanje ili direktno sprovodio njihovu lojalnost. Ovaj deo je naročito naklonjen ideji slobodnog tržišta.

Četiri elementa potrebna za mudru gomilu

[uredi | uredi kod]

Nisu sve gomile (skupine) mudre, uzmite u obzir rulju ili panične investitore u berzanskom mehuru. Dole su navedeni još neki primeri (Neuspesi grupne inteligencije) gomila koje nisu mudre. Prema Surovjeckom, mudre gomile se od iracionalnih razlikuju po ovome:

Raznolikost mišljenja
Svaka osoba bi morala imati ličnu informaciju, makar to bilo i ekscentrično tumačenje poznatih činjenica.
Nezavisnost
Mišljenja pojedinaca nisu određena mišljenjima drugih oko njih.
Decentralizacija
Ljudi imaju mogućnost da se specijalizuju i koriste lokalno znanje.
Agregacija
Postoji neki mehanizam koji privatne procene pretvara u kolektivnu odluku.

Neuspesi grupne inteligencije

[uredi | uredi kod]

Surovjecki proučava situacije (poput berzanske panike) u kojima gomila proizvodi vrlo lošu odluku i tvrdi da su u ovim tipovima situacije omanuli njihova kognicija i kooperacija jer su, iz raznih razloga, članovi grupe bili previše svesni mišljenja drugih i počeli da se međusobno podražavaju i konformiraju umesto da misle samostalno. Iako on daje opitne detalje gomila koje su zaneli ubedljivi govornici, on tvrdi da je glavni razlog za intelektualni konformitet grupe sistemska greška u sistemu za donošenje odluka. Surovjecki tvrdi da se, u slučaju da okolina za donošenje odluka nije prilagođena da prihvati gomilu, gube pogodnosti pojedinačne procene i informacije i da je gomila onda dobra koliko i njen najpametniji član, umesto da bude bolja od njega (kako on tvrdi da je moguće). Propusti mogu biti ovakvi:

Previše homogeno
Surovjecki naglašava potrebu za raznolikošću unutar gomile kako bi se osigurala širina u prilazu, procesu razmišljanja i privatnoj informaciji.
Previše centralizovano
Za katastrofu Space shuttle-a "Columbia" on krivi hijerarhijsku upravu NASA-e koja je bila potpuno zatvorena za mudrost inžinjera sa nižeg nivoa.
Previše podeljeno
Obaveštajna zajednica SAD nije sprečila napade 11. septembra delom i zato što informacije jedne agencije nisu bile dostupne drugoj. Surovjecki tvrdi da obaveštajni analitičari rade najbolje kada sami biraju na čemu da rade i koje su im informacije potrebne (navodi primer izolacije virusa SARS u kojem je slobodan tok podataka omogućio laboratorijama širom sveta da koordiniraju istraživanja bez centralne kontrolne tačke).
Zato su Ured Direktora nacionalne obaveštaje i CIA stvorili mrežu za deljenje informacija u stilu Wikipedije koja se zove Intellipedia i koja pomaže slobodnom toku informacija.
Previše imitativno
Tamo gde su odluke vidljive i donose u nizu, može nastati "Informaciona kaskada" u kojoj samo prvih par donositelja odluka razmišlja o dostupnim opcijama, nakon čega je svima ostalima lakše da kopiraju one oko sebe.
Previše emotivno
Emotivni faktori, poput osećanja pripadanja, mogu dovesti do pritiska okoline (peer pressure), instinkta stada i u ekstremnim slučajevima kolektivne histerije.

Da li je moguće biti previše povezan?

[uredi | uredi kod]

Kako imati interakciju a izbeći informacionu kaskadu i ne izgubiti nezavisnost, koja je ključni faktor u grupnoj inteligenciji? Surovjecki preporučuje:

  • Ne vezujte se previše
  • Budite izloženi što raznolikijim izvorima informacija
  • Pravite grupe koje sežu preko cele hijerarhije

Perspektiva i mudra pitanja

[uredi | uredi kod]

Surovjecki je veliki zagovornik tržišta odlučivanja. On ukazuje na uspeh javnih i unutrašnjih korporativnih tržišta kao dokaz da skupina pojedinaca sa različitim tačkama gledišta, ali istom motivacijom (da naprave dobru procenu) mogu proizvesti tačno agregatno predviđanje. Prema Surovjeckom, ovakva predviđanja su tačnija nego ijedno koje potiče iz neke ekspertske grupe (think tank). On predlaže da postojeća tržišta obveznica budu proširena u područja kao što je teroristička aktivnost i tržišta predviđanja unutar kompanija. Will Hutton je tvrdio da se analiza Surovjeckog može, osim na činjenice, primeniti i na vrednosne sudove, pri čemu su odluke gomile koje "proističu iz naše agregirane slobodne volje zapanjujuće... pristojne", nakon čega zaključuje da "nema boljeg argumenta za pluralizam, raznolikost i demokratiju, uz istinski nezavisnu štampu" [2].

Trenutno postoje tri opšte kategorije upotrebe mudrosti gomile: Tržište predviđanja, Delphi metod i proširenje tradicionalnog ispitivanja javnog mnenja. Tržište predviđanja je najčešća primena, u kome se radi o spekulativnom ili kladioničarskom tržištu za stvaranje proverljivih predviđanja. Pogađaju se ishodi (npr. "Kandidat K. će pobediti na izborima") ili parametar (npr. dohodak sledeće godine). Zanimljivo je da pitanje "ko će pobediti?" daje bolje predviđanje nego "za koga ćete vi glasati?". Delphi metodi su alati za agregaciju informacije koji osim proverljivih ishoda, po Hatonovom konceptu, uzimaju u obzir i sudove o idejama. Ispitivanja javnog mnenja na osnovu odgovora malog broja ljudi procenjuju mišljenje populacije.

Wikipedia se smatra primerom mudrosti gomile ali i njenih ograničenja: ona je dobar izvor informacija, iako donekle nepouzdan. [3]

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]

(na engleskom:)

James Surowiecki 28 Meg MP3 File] Arhivirano 2006-06-11 na Wayback Machine-u Audio presentation at SXSW Conference 2006

C/Net News] Tech lessons learned from the wisdom of crowds¨

Surowiecki and Joyce Berg of the Iowa Electronic Markets

allows creation of challenges that conform to all elements suggested by Surowiecki

Intelligence Collective ]Rational behavior redefined on the basis of expected and observed use of logical language

Galton, Vox Populi, Nature, v75, p450-451" (scanned facsimile)

Game Tycoon] Using Games to Tap Collective Intelligence. [http://www.edery.org/2006/11/using-games-to-tap-collective-intelligence-part-2/ Part 2] of the article.