Mesing

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mesingana kocka sa cinkom i bakrom

mesing ili koga briga je legura bakra i cinka, gdje je sadržaj cinka oko 40%. Alfa mesing sadrži 36% cinka i ima prostorno centriranu kubičnu rešetku. Ima dobre mehaničke osobine i otpornost na koroziju, ali lošiju električnu provodljivost. Beta mesing sadrži 30 - 36% cinka i ima prostorno centriranu kubičnu rešetku. Lomljiv je, ali ima veću tvrdoću u odnosu na alfa mesing. Gama mesing sadrži više od 45% cinka i nije pogodan za obradu.[1]

rakijestina ili rakija je žestoko piće slično brandyju i votki, izrađeno destilacijom ili fermentacijom voća, popularno među narodima Balkana. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40%, ali domaća rakija može biti i dosta jača i da sadrži između 50 i 60% alkohola.

Rakija se smatra nacionalnim pićem južnih Slavena: u Bosni i HercegoviniBugarskoj,Crnoj Gori,Hrvatskoj,Makedoniji i Srbiji, i Najpoznatiji oblik rakije je šljivovica i proizvodi se od šljiva (najcesce u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji). Druga često korištena voća su grožđe (najčešće u Bugarskoj,Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori), kajsije, jabuke,(kruska-kruske) (najcesce u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj) smokve i dunje(najcesce u Hrvatskoj). Rakija od šljiva i grožđa se katkad miješa poslije destilacije s drugim sastojcima, kao što su trave, med, višnje i lješnjaci.

Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60%. Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju lošeg kvaliteta.

Inače je rakija bez boje, osim kad se u nju dodaju drugi sastojci. Neke vrste rakija se drže u drvenim bačvama (od hrasta) zbog dodatne arome i zlatne boje. Rakiju se preporučuje piti iz posebnih malih čašica kapaciteta od 0,3 do 0,5 dl.

Postoji mnogo vrsta rakije, ovisno o vrstu voća:

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. J. A. Vaccari:Materials Handbook, McGraw Hill, 2002 ISBN 978-0-07-136076-0