Mehanizam sa zupčastom letvom
Mehanizam sa zupčastom letvom se koristi za upravljanje motornim vozilima. Kružno gibanje upravljača pretvara se u pravocrtno bočno pomicanje zupčaste letve koja je smještena između kotača i preko spojnih dijelova ih pomiče. [1]
Upravljački mehanizam kod automobila[uredi | uredi kod]
Upravljački mehanizam kod automobila je cjelokupni sustav pomoću kojega se upravlja zakretanjem prednjih kotača vozila i kretanja u željenom pravcu. Postoje dva osnovna tipa upravljačkog mehanizma, sa:
- zupčastom letvom
- pužnim prijenosom.
'Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom se sastoji od:
- kotača upravljača
- osovine upravljača s kućištem
- kardanske osovine upravljača sa zglobovima
- zupčaste letve s kućištem
- zupčanika (puža) zupčaste letve
- spone (lijeve i desne)
- krajnika spone (lijevog i desnog)
Okretna sila kojom vozač djeluje na kotač upravljača prenosi se kao okretni moment na osovinu upravljača koja se nalazi u odgovarajućem kućištu, okretni moment se dalje prenosi na kardansku osovinu upravljača, zupčanik (puž) zupčaste letve, zupčastu letvu, spone upravljača , hvatište rukavaca i same kotače. [2]
Zupčasta lokomotiva[uredi | uredi kod]
Prije otprilike 100-tinjak godina na željeznicama su postojale i zupčaste lokomotive, koje su koristile mehanizam sa zupčastom letvom. Danas u nekim zemljama i danas su u pogonu kao turistička zanimljivost. Zupčasta vuča se koristila i u rudarstvu. Zupčasta vuča se ostvaruje odrivanjem zubaca pogonjenog zupčanika na vozilu od zupce na zupčastoj tračnici. Veličina te sile nije ničim ograničena, osim dimenzijama i izborom materijala, u kojem pogledu pak nema ograničenja. Čak ni nagib ne predstavlja nikakav problem, jer se dodavanjem protukotača spriječava spadanje pogonskog zupčastog kotača (to najčešće i nije zupčanik u konvencionalnom smislu) sa zupčaste tračnice. Takvo rješenje ujedno osigurava i točan međusobni položaj kotača i tračnice, što je preduvjet za jednoličan i pouzdan rad odnosno gibanje. Nekad se ovakav način pogona koristio u javnom željezničkom prometu u brdskim područjima, pri velikim usponima, kao i ponegdje na prvim površinskim kopovima. Zbog (pre)malih brzina kod prvih i napuštanja pružnog prometa uopće kod drugih, pao je i ovaj način pogona pomalo u zaborav. [3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.
- ↑ [1] Arhivirano 2011-12-11 na Wayback Machine-u "Sistem upravljanja", www.motorna-vozila.com, 2011.
- ↑ [2] "Serija 97", www.zeljeznice.net, 2011.