Izvorni kod stranice Mahunarke

{{Taksokvir 
| boja = lightgreen
| naziv = ''Fabaceaeceae''<br>(Mahunarke) 
| slika =Flowering kudzu.jpg
| slika_širina = 300px
| slika_opis =''Pueraria lobata''<br>[[Kudzu]]<br>[[Palaeocen]]–[[Holocen|Sadašnjost]]
| fossil_range =ref name="wojciechowski2004">{{cite journal | doi = 10.3732/ajb.91.11.1846 | title = A phylogeny of legumes (Leguminosae) based on analysis of the plastid matK gene resolves many well-supported sub clades within the family | year = 2004 | author = Wojciechowski, M. F.; Lavin, M.; Sanderson, M. J. | journal = American Journal of Botany | volume = 91 | pages = 1846–62 | issue = 11 | pmid = 21652332 }}</ref>
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = '''[[Angiosperme]]'''
|razdioba_stepen=[[Eudikotiledone]]
| unranked_classis = 
| unranked_ordo = 
| ordo = [[Fabales]]
| familia = '''Fabaceae'''
| familia_autorstvo = [[John Lindley|Lindl.]]<ref name=APGIII2009>{{cite journal |last=Angiosperm Phylogeny Group |year=2009 |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=161 |issue=2 |pages=105–121 | format=PDF |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x/abstract |deadurl=no |accessdate=4 February 2014}}</ref> (Leguminosae [[Antoine-Laurent de Jussieu|Jussieu]], [[nomen conservandum|nom. cons.]]).<ref name="Watson">{{cite web |url=http://delta-intkey.com/angio/www/legumino.htm |title=The families of flowering plants: Leguminosae |accessdate=9 February 2008 |author1=Watson L. |author2=Dallwitz, M. J. |date=2007-06-01 |archive-date=2017-10-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171008231217/http://delta-intkey.com/angio/www/legumino.htm |dead-url=yes }}</ref>
| type_genus = ''Faba'' <small>(now included in ''[[Vicia]]'')</small>
| type_genus_authority = Mill.
| subdivision_ranks = Subfamilies<ref>{{cite web|url=http://pgrc3.agr.ca/cgi-bin/npgs/html/family.pl?440 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926234726/http://pgrc3.agr.ca/cgi-bin/npgs/html/family.pl?440 |date=2007-09-26 }}.</ref>
| subdivision =
* [[Faboideae]] <small>Rudd</small> (Papilionoideae <small>Juss.</small>, is the alternative name)
* [[Caesalpinioideae]] [[Alphonse Pyrame de Candolle|DC.]]
* [[Mimosoideae]] DC.
| range_map = Legume Biogeography.svg
| range_map_alt = The biomes occupied by Fabaceae
| range_map_caption = Fabaceae distribution map. Legumes are found in four major [[biome]]s: '''<span style="color:#007000;">rain forest</span>''', '''<span style="color:#00FF00;">temperate</span>''', '''<span style="color:#D1E231;">grass</span>''', and '''<span style="color:#987654;">succulent</span>'''
| raznolikost_poveznica = Fabaceae#Genera
| raznolikost = 730 rodova i 19.400 vrsta
| sinonimi =
* Caesalpiniaceae <small>[[R.Br.]]</small>
* Cassiaceae <small>[[Heinrich Friedrich Link|Link]]</small>
* Ceratoniaceae <small>[[Heinrich Friedrich Link|Link]]</small>
* Detariaceae <small>([[DC.]]) [[Johann Jakob Hess (botanist)|Hess]]</small>
* Hedysareae (Hedysaraceae) <small>[[Agardh]]</small>
* Lathyraceae <small>Burnett</small>
* Lotaceae <small>Burnett</small>
* Mimosaceae <small>R.Br.</small>
* Papilionaceae <small>[[Giseke]]</small>
* Phaseolaceae <small>[[Patricio Ponce de León|Ponce de León]] & Alvares</small>
* Robiniaceae <small>[[Welw.]]</small>
* Swartziaceae <small>(DC.) [[Bartl.]]</small>
}}
'''''Fabaceae''''', '''''Leguminosae''''' ili '''''Papilionaceae''''', odnosno '''mahunarke''' ili '''lepirnjače'''<ref name=ICN>[http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php?page=art18 International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927152429/http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php?page=art18 |date=2013-09-27 }} Article 18.5 states: "The following names, of long usage, are treated as validly published: ....Leguminosae (nom. alt.: Fabaceae; type: Faba Mill. [= Vicia L.]); Kada ''Papilionaceae'' odgovaraju različitoj porodici u značenju ''Leguminosae'', ime ''Papilionaceae'' je konvertirano u ''Leguminosae''.</ref> obično poznate kao leguminoze, grašci ili porodica grahova – je velika i ekonomski značajna porodica [[cvjetnice|cvjetnica]]. Obuhvata [[stablo|drveće]], [[grm]]ove i [[višegodišnja biljka|višegodišnje]] ili [[jednogodišnja biljka|jednogodišnje]] [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]], koje se lahko prepoznaju po [[mahuna]]ma i [[sporedni listić|zaliscima]] lišća. Ova grupa je široko rasprostranjena, treća po veličini porodica [[kopnena biljka|kopnenih biljaka]] po broju vrsta, samo iza [[orhideja]] ([[Orchidaceae]]) i zvjezdarki ([[Asteraceae]]), sa 630 rodova i preko 18.860 vrsta.<ref name="Judd2002">Judd W. S., Campbell C. S., Kellogg E. A. Stevens P. F., Donoghue M. J. (2002): Plant systematics: a phylogenetic approach. Sinauer Axxoc, {{ISBN|0-87893-403-0}}.</ref><ref name="Stevens 2001">{{cite journal|url = http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/fabalesweb.htm#Fabaceae
|title = Fabaceae
|author = Stevens, P. F. (2006)
|coauthor =
|journal = Angiosperm phylogeny website. Version 7
}}</ref>
[[Datoteka:Legume Biogeography.svg|mini|desno|200px|Rasprostranjenje [[biom]]a sa pripadnicima porodice ''Fabaceae'']]
Pet najvećih od 630 rodova mahunarki su
* ''[[Astragalus]]'' (preko 2.000 vrsta),
* ''[[Robinia]]'' [[bagrem]]i (preko 1000 vrsta),
* ''[[Indigofera]]'' (oko 700 vrsta),
* ''[[Crotalaria]]'' (oko 700 vrsta) i
* ''[[Mimosa]]'' [[mimoza|mimoze]] (oko 500 vrsta), <br>koji čine oko četvrtinu svih vrsta ove porodice. Poznato je oko 18.000 [[mahuna|mahunarskih vrsta]], što iznosi oko 8% svih vrsta [[cvijet|cvjetajućih]] biljaka ([[cvjetnica]]). Vrste porodice ''Fabaceae'' su najčešće u [[tropske kišne šume|tropskim kišnim šumama]] i u suhim šumama [[Amerik]]e i [[Afrika|Afrike]].<ref name="Judd2002" /><ref name="Magallónsperm ">{{cite journal |author=Magallón, S. A., and Sanderson, M. J. |year=2001 |title=Absolute diversification rates in angiosperm clades |journal=Evolution |url=http://loco.biosci.arizona.edu/pdfs/MagallonEvolution2001.pdf |volume=55 |issue=9 |pages=1762–1780 |pmid=11681732 |last2=Sanderson |doi=10.1111/j.0014-3820.2001.tb00826.x |access-date=2018-02-26 |archive-date=2013-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019140707/http://loco.biosci.arizona.edu/pdfs/MagallonEvolution2001.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref name="Burnham">Burnham, R. J., & Johnson, K. R. 2004. South American palaeobotany and the origins of neotropical rain forests. Phil. Trans. Roy. Soc. London B, 359: 1595–1610.</ref>

Nedavne molekulski i morfološki dokazi idu u prilog tome da su Fabaceae jedna [[monofiletska evolucija|monofiletska]] porodica. Ovo gledište ne podržava samo stepen međusobne povezanosti koju pokazuju različite grupe unutar porodice u odnosu na one među mahunarkama i njihovim najbližim srodnicima, već i sve nedavne [[filogenetika|filogenetičke studije]] zasnovane na analizi sekvenci [[DNK]].<ref name="Lewis">Lewis G., Schrire B., Mackinder B. and Lock M. 2005. (eds.) Legumes of the world. The Royal Botanic Gardens, Kew, Reino Unido. 577 pages. 2005. {{ISBN|1-900347-80-6}}.</ref><ref name="doyle">Doyle, J. J., J. A. Chappill, C.D. Bailey, & T. Kajita. 2000. Towards a comprehensive phylogeny of legumes: evidence from rbcL sequences and non-molecular data. pp. 1 -20 in Advances in legume systematics, part 9, (P. S. Herendeen and A. Bruneau, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref name="Kajita">Kajita, T., H. Ohashi, Y. Tateishi, C. D. Bailey, and J. J. Doyle. 2001. ''rbcL'' and legume phylogeny, with particular reference to Phaseoleae, Millettieae, and allies. Systematic Botany 26: 515-536.</ref><ref name="Wojciechowski">{{cite journal |author=Wojciechowski, M. F., M. Lavin and M. J. Sanderson |year=2004 |title=A phylogeny of legumes (Leguminosae) based on analysis of the plastid matK gene resolves many well-supported sub clades within the family |url=http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/11/1846 |journal=American Journal of Botany |volume=91 |issue=11 |pages=1846–1862 |pmid=21652332 |last2=Lavin |last3=Sanderson |doi=10.3732/ajb.91.11.1846 |access-date=2018-02-26 |archive-date=2010-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100621151112/http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/11/1846 |dead-url=yes }}</ref> These studies confirm that the Leguminosae are a monophyletic group that is closely related with the [[Polygalaceae]], [[Surianaceae]] and [[Quillajaceae]] families and that they belong to the order [[Fabales]].<ref name="Angiosperm ">{{cite journal |author=Angiosperm Phylogeny Group [APG] |year=2003 |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II |url=http://www.biodiversitas.org.br/floraBr/apg2.pdf |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=141 |pages=399–436 |doi=10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x |access-date=2018-02-26 |archive-date=2018-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180310135840/http://www.biodiversitas.org.br/floraBr/apg2.pdf |dead-url=yes }}</ref>

Uz [[žitarica|žitarice]], neko [[voće]] i tropsko korjenje, brojne mahunarke su osnova ljudske ishrane tpkom milenija. A njihova upotreba usko je povezan sa [[evolucija čovjeka|evolucijom čovjeka]]. Brojni su važne poljoprivredne i prehrambene biljke, uključujući i '' Glycine max '' ([[soja]]), '' [[Phaseolus]] '' ([[grah]]), '' Pisum sativum '' ([[grašak]]), '' Cicer arietinum '' ([[leblebija]]), '' Medicago sativa '' ([[lucerna]]), '' Arachis hypogaea '' ([[kikiriki]]), '' Lathyrus odoratus '' ([[slatki grašak]]), '' [[Ceratonia siliqua]] '' ([[rogač]]) i '' [[Glycyrrhiza glabra]] '' ([[sladić]]). Veliki broj vrsta su također ukrasne u različitim dijelovima svijeta, uključujući: '' [[Cytisus scoparius]] '' (metlika), ''[[Robinia pseudoacacia]]'' ([[bagrem]]) '', [[Ulex europaeus]] '' ([[evropska štipalica]]), '' [[Pueraria lobata]] '' (kudzu), kao i brojne vrste roda '[[Lupinus]]'' ([[leća|leće]]).

== Etimologija ==
Naziv 'Fabaceae' dolazi od ugašenog roda ''Faba'', sada uključenog u ''[[grahorica|Vicia]]''. Izraz "faba" dolazi od latinskog, i čini se da jednostavno znači "[[grah]]". Termin mahunarke, iako stariji naziv, i dalje se smatra važećom, a odnosi se na [[plod]]ove ovih biljki – [[mahuna|mahune]].

== Opis ==
[[Datoteka:Gymnocladus-dioicus.jpg|thumb|upright|180px|Plod ''[[Gymnocladus dioicus]]'']]
Opseg izgleda Fabaceae se kreće od gigantskog [[drvo|drveća]] (kao što je ''[[Koompassia excelsa]]'') do malih [[jednogodišnja biljka|jednogodišnjih]] [[zeljasta biljka|zeljastih biljaka]], s većinom zeljastih trajnica. Biljke imaju neodređene cvasti, koje su ponekad svedene na jedan [[cvijet]]. Cvjetovi imaju kratak [[hipantij]] i jednu [[karpel]]u sa kratkim [[ginofor]]om, a nakon oplodnje proizvodite plodove koji su mahune.

=== Vanjski izgled ===
Mahunarke imaju široku paletu [[rast (biologija)|oblike rasta]], uključujući i drveće, grmlje ili zeljaste biljke ili čak [[loza|loze]] ili [[lijana|lijane]]. Zeljaste biljke mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje, bez baznog ili vršnog okupljanja listova. Uspravne su biljke, [[epifta|epifite]] ili loze. Potonji imaju sopstvenu podršku pomoću izdanaka da se okreću oko potpore, pomoću vitica ili lisnih [[pramen]]ova. Biljke mogu biti [[heliofit]]e, [[mezoft]]e ili [[kserofit]]e.<ref name="Watson" /><ref name="Judd2002" />

=== Listovi ===
Listovi su obično naizmjeničnio poredani. Najčešće su parni ili čak neparni, sa listićima u obliku spojenog pera, npr. ''[[Caragana]]'' i ''[[Robinia]]''), često s tri listića (npr. ''[[Trifolium]]'' ([[djetelina]]), ''[[Medicago]]'' ([[grahorica]]) i rijetko prstasto spojeni (npr. ''[[Lupinus]]''). Kod ''Mimosoideae'' i ''Caesalpinioideae'' su najčešće dvoperasti (npr. ''Roinia'' - ''[[Robinia]]'' [[bagrem]]i i [[mimoza]] - ''[[Mimosa]]''). Uvijek imaju [[sporedni listić]], koji može biti listolik (npr. '' [[grašak]] ''), kao i trn (npr. ''[[Robinia]]''), ili biti prilično neupadljiv. Listne plojke su cijele ili, ponekad naborane ili uvrnute da omoguće [[Nastije|nastijske pokrete]]. U neke vrste, su se razvile u [[pramen]]ove (npr. '' [[Vicia]] '' – [[grahorica]]).<ref name="Watson"/><ref name="Judd2002"/>

Mnoge vrste imaju lišće sa strukturama koje privlače [[mrav]]e da štite biljke od [[biljojed]]nih insekata (oblik [[Mutualizam (biologija)|uzajamnosti]]). [[Nektarija|vanlisne nektarije]] su uobičajena među ''Mimosoideae'' i ''Caesalpinioideae'', a nalaze se I u nekim ''Faboideae'' (npr. ''[[Vicia sativa]]''). U nekim vrstama roda ''Robinia'' ([[bagrem]]i), u modificirane šuplje stipule naseljavaju se mravi i poznati su kao domaćini.

=== Korijen ===
Mnoge Fabaceae su domaćini [[bakterija]] u svojim korijenima, unutar struktura pod nazivom [[korijenova kvržica|korijenove kvržice]] (nodule). Ove bakterije, poznat kao [[rizobij]]e, imaju sposobnost da uzimaju plin [[dušik]] (N<sub>2</sub>) iz zraka i pretvaraju ga u oblik dušika koji je upotrebljiv u biljci domaćinu ([[nitrat|NO<sub>3</sub><sup>–</sup>]] ili [[amonijak|NH<sub>3</sub>]]). Ovaj proces se naziva [[fiksacije azota]]. Mahunarka, djelujući kao domaćin, a rizobij – kao dobavljač upotrebljivih [[nitrat]]a, formiraju [[simbioza|simbiotski]] odnos.

=== Cvjetovi ===
[[Datoteka:Wisteria sinensis nobackground labels.jpg|thumb|desno|200px|Cvijet ''[[Wisteria sinensis]]'']]
Cvjetovi mahunarki često imaju pet generalno spojenih čašičnih i i pet slobodnih kruničnih listića ([[latica]]) . glavnom su dvospolni ([[hermafrodit]]ni), a imaju kratak [[tučak]], najčešće u obliku kupe. U ocvijeću je obično deset prašnika i jedan izduženi superiorni [[jajnik]], zaobljenog oblika. Obično su raspoređeni u vršne [[cvast]]i. ''Fabaceae'' su obično [[entomofilija|entomofilni]], tj. oprašuju se pomoću [[insekt|insekata]], a cvjetovi su obično razmetljivo obojeni da bi privukli [[oprašivač]]e.

U grupi ''[[Caesalpinioideae]]'', cvetovi su često zigomorfni (nepravilnog oblika), kao u ''[[Cercis]]'' ili gotovo simetričnj sa pet jednakih latica u ''[[Bauhinia]]''. Gornje latice su najskrivenije, za razliku od ''[[Faboideae]]a''. Neke vrste, poput nekih u rodu ''[[Senna]]'', imaju asimetrične cvjetove, s jednom nižom laticom koja je veća od suprotne, sa pojasom nagnutim na jednu stranu. Čašica, krunica i /ili prašnici mogu biti razmetljivo upadni u ovoj grupi.

Kod mimoza (''[[Mimosoideae]]''), cvjetovi su aktinomorfni, i raspoređeni u loptaste [[cvast]]i. Latice i prašnici su mali, kojih može biti i više nego samo 10; imaju duge, obojene filamente, koji su najuuočljiviji dio [[cvijet]]a. Svi cvjetovi u [[cvast]]i se otvaraju odjednom.

Kod ''[[Faboideae]]'', cvjetovi su nepravilni (zgomorfni), a imaju [[leptir|leptirast cvijet]] specijalizirane strukture. Gornji latica, zvana zastavica, je velika i obavija ostatak latica pri korijenu, često presavijena tokom cvjetanja. Dvije susjedne latice, krila, okružuju dvije donje latice. Te latice su spojeni zajedno na tjemenu (slobodne u bazi), formirajući strukturu koja je nalik na brodski pod nazivom kobilica. Prašnika ima uvijek deset, a njihovi filamenti mogu biti spojeni u različitim konfiguracijama, često u grupi od devet prašnika plus jednu odvojeni – stamen. Razni geni porodice '' Cycloidea (CYC) / ''Dichotoma'' (DICH) '' se ispoljavaju u gornjoj (leđnoj) latici u nekih vrsta, kao u ''[[Cadia]]'', ovi geni su izraženi u cijelom cvijetu, proizvodeći zrakasto simetrični cvijet.<ref>{{cite journal | url = http://www.pnas.org/content/103/32/12017.full | title = An apparent reversal in floral symmetry in the legume Cadia is a homeotic transformation | author = Hélène L. Citerne, R. Toby Pennington, and Quentin C. B. Cronk | doi = 10.1073/pnas.0600986103 | journal = PNAS | date = 8 August 2006 | volume = 103 | issue = 32 | pages = 12017–12020 | pmc = 1567690 | pmid = 16880394.}}</ref>

=== Plod ===
{{Glavni|Mahuna}}
[[Datoteka:(MHNT) Vicia sativa - immature fruit.jpg|thumb|desno|180px|Mahuna ''[[Vicia angustifolia]]'']]
[[Jajnik]] većine leguminoza obično se razvija u [[mahuna|mahunu]]. To je [[plod|jednostavni suhi plod]] koji se obično ima dehiscenciju (otvara se uz šav) na dvije strane. Zajednički naziv za ovu vrstu ploda je "mahuna", iako to se može primijeniti na nekoliko drugih vrsta plodova . Nekoliko vrsta je od osnovnih mahuna evoluiralo plod u tzv. samara plod, u ovoju (folikulu), kao indehiscentne mahune, [[ahena|ahene]], [[koštunica|koštunice]] i [[bobica|bobice]].

=== Fiziologija i biohemija ===
Mahunarke su rijetko [[cijan]]ogene, ali onda kada su, od cijanogeni spojevi se izvode iz [[tirozin]]a, [[fenilalanin]]a ili [[leucin]]a. Često sadrže [[alkaloid]]e. [[Proantocijanidin]]i mogu biti prisutan ili kao [[cijanid]]sk i [[delfinidin]]ski ili oboje u isto vrijeme. Često su prisutni i [[flavonoid]]i, kao što su [[kemferol]], [[kvercetin]] i [[miricetin]]. [[Elaginska kiselina]] nikada nije pronađena u bilo kojem od rodova ili vrsta koje su analizirane. [[Šećer]]i se prenose u biljkama u obliku [[saharoza|saharoze]]. [[Fiksacija ugljika C3|C3 fotosinteza]] je pronađena u širokom spektru rodova. U ovoj porodici je također razvijena jedinstvena hemija sastojaka. [[Pterokarpan]]i su klasa [[molekula]] (derivata [[izoflavonoid]]a) koja se može naći samo u ''Fabaceae''

== Ekologija ==

=== Rasprostranjenje i [[stanište|staništa]] ===
''Fabaceae'' su rasprostranjene u suštini diljem svijeta, jer su utvrđeno svuda osim [[Antarktik]]a i visokog [[Arktik]]a. Drveće se često nalazi u tropskim područjima, dok su zeljaste biljke i grmlje dominantni u vantropskim regijama.

=== Biološko usvajanje [[dušik]]a ===
[[Datoteka:Vicia sepium10 ies.jpg|thumb|180px|Korijenje ''[[Vicia]]'' sa vidljivim bijelim korijenovim kvržicama]]
[[Datoteka:Cross-section through root nodule of (Vicia spec.).jpg|thumb|180px|Poprečni presjek korijenove kvržice ''[[Vicia]]'' posmatran pod mikroskopom]]
[[Fiksacija dušika|Biološku dušikofiksaciju]] (BNF), obavljaju organizami zvani [[diazotrof]]i, što je vrlo star proces koji je vjerojatno nastao u [[arhaj]]skom [[eon]]u, kada je u početnoj [[atmosfera|atmosferi]] nedostajalo [[kisik]]a. Ona se izvodi samo kod ''[[Euryarchaeota]]'' i samo kod 6 od više od 50 [[Koljeno (biologija)|koljena]] [[bakterija]]. Neke od tih loza su [[koevolucija|koevoluirle]] zajedno sa [[cvjetnica]]ma utvrđivanju molekulske osnove obostrano korisnih [[simbioza|simbiotskih]] odnosa. Taj proces se odvija u čvorićima koji se uglavnom nalaze u korteksu korijena, iako se povremeno nalazi i u matičnom tkivu kao u ''[[Sesbania rostrata]]''. [[Spermatophyte]] su ostvarile evolucijsku suradnju sa [[aktinoriza|aktinoriznim]] diazotrofima (''[[Frankia]]'') ili sa [[rizobij]]ima da uspostave [[simbioza|simbiozu]], a pripadaju u 11 porodica koje se nalaze u [[kladus]]u ''[[Rosidae]]'' (utvrđeno proučavanjem gena ''rbcL'' molekulske filogeneze, koji su kodirajući za dio [[RuBisCO]] [[enzim]]a u [[hloroplast]]ima). Ova grupa pokazuje da je predispozicija za formiranje čvorića u cvjetnica vjerovatno nastala samo jednom i da se može smatrati predačkom. Karakteristično je da je u određenim lozama konzervirana ili izgubljena. Međutim, tako široka distribucija porodica i rodova unutar ovog reda ukazuje na to da je imao višenodulacijsko porijeklo. Od 10 porodica grupe ''Rosidae'', 8 ih formira su čvoriće:

* ''[[Aktinomicete]]'': (''[[Betulaceae]]'', ''[[Casuarinaceae]]'', ''[[Coriariaceae]]'', ''[[Datiscaceae]]'', ''[[Elaeagnaceae]]'', ''[[Myricaceae]]'', ''[[Rhamnaceae]]'' i ''[[Rosaceae]]''), a preostale porodice,
* ''[[Ulmaceae]]'' i ''Fabaceae'' čvoriće formiraju u rizobijima.<ref name="Watson" /><ref name="Stevens 2001"/><ref name="Looret">Lloret, L. & Martínez-Romero, E. 2005. Evolución y filogenia de ''Rhizobium''. Vol. 47, No. 1-2 pp. 43 – 60. [http://www.medigraphic.com/espanol/e-htms/e-lamicro/e-mi2005/e-mi05-1_2/em-mi05-1_2f.htm] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130411080503/http://www.medigraphic.com/espanol/e-htms/e-lamicro/e-mi2005/e-mi05-1_2/em-mi05-1_2f.htm |date=2013-04-11 }}</ref><ref name="Sprent">Sprent, J. I. 2001. Nodulation in legumes. Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref>

Rizobiji i njihovi domaćini moraju biti u stanju da prepoznaju jedni druge za početak formiranja nodula. Rhizobiji su specifični za određene vrste domaćina, iako jedna vrsta rizobija često može inficirati više od jedne vrste domaćina. To znači da je jedna biljne vrste može biti zaražena putem više od jedne vrste [[bakterija]]. Naprimjer, čvorići u ''[[Acacia senegal]]'' mogu sadržavati sedam vrsta rizobija koji pripadaju u tri različita roda. Najistaknutije karakteristike koje omogućuju formiranje rizobija treba razlikovati odvojeno sa brzinom njihovog rasta i vrste korijenskog nodula koji su u dodiru sa svojim domaćinom. Čvorići se mogu svrstati kao
* '''neodređeni''',
* '''cilindrični''' i često
* '''razgranati''', i
* '''određeni – sferni''' sa istaknutim [[lenticela]]ma.
Neodređeni čvorići su karakteristične za mahunarke iz Sjeverne Amerike, dok se određena nodula se obično nalaze kod vrsta tropske ili suptropske [[klima|klime]].<ref name="Sprent"/>
Formiranje nodula je uobičajeno u cijeloj grupi mahunarki, što je utvrđeno u većini njihovih pripadnika koji udružuju sa rhizobjima, što zauzvrat čine ekskluzivnu simbiozu s mahunarkama (s izuzetkom ''Parasponi'', jedinog od 18 rodova ''Ulmaceae'' ([[joha|johinih]]) rodova je sposobno da formira nodule). Stvaranje čvorića je prisutno u svim potporodicama mahunarki, iako je manje uobičajeno kod ''Caesalpinioideae''-a. Sve vrste koje ih formiraju u potfamiliji ''Papilionoideae'' imaju:
* '''neodređene''' (sa [[meristema]]om),
* '''određene''' (bez meristema) i
* '''tip uključen u''' '''''Aeschynomene'''''. Za zadnje dva se smatra da su najmoderniji i specijalizirani tipovi nodula jer su prisutni samo u nekim linijama potporodice ''Papilionoideae''. Iako je stvaranje čvorića uobičajeno u dvije [[Monofiletska evolucija|monofiletske]] potporodice: ''Papilionoineae'' i ''Mimosoineae'' one sadrže i vrste koje ne formiraju nodule. Prisustvo ili odsustvo formiranja nodula kod vrsta unutar tri pod-porodice ukazuje na to da se formiranje čvorića pojavilo nekoliko puta tokom evolucije mahunarki i da je ova sposobnost izgubljena u nekim lozama. Npr, u okviru roda ''Robimia'' ([[bagrem]]i), člana porodice ''Mimosoideae'', ''A. pentagona'' ne stva nodule. Dok ih druge vrste istog roda stvaraju, kao npr. ''Acacia senegal'', koja formira i sporo i brzo rastuće rizoijske čvorove.

== Evolucija ==
Red ''Fabales'' sadrži oko 7,3% od eudikotiledonih vrsta, a najveći dio ove raznolikosti je u samo jednoj od četiri porodice: ''Fabaceae''. Ova grana ([[kladus]]) uključuje i porodice ''[[Polygalaceae]]'', ''[[Solanaceae]]'' i ''[[Liliaceae]]'', čiji korijeni datiraju od prije 94-89 miliona godina, iako je počeo diversifikaciju prije nekih 79-74 miliona godina. Dakle, mahunarke su raznolike od ranog tercijara, kada su postale sveprisutan dio modernih Zemljinih [[biom]]a., zajedno sa mnogim drugim porodicama koje pripadaju cvjetnicama.<ref name="Lewis" /><ref name="Herendeen92">Herendeen, P. S., W. L. Crepet, and D. L. Dilcher. 1992. The fossil history of the Leguminosae: phylogenetic and biogeographic implications. Pages 303 – 316 in Advances in Legume Systematics, part 4, the fossil record (P. S. Herendeen and D .L. Dilcher, eds). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref>

Mahunarke su ostavile brojne i raznovrsne [[fosil]]ne tragove, posebno iz perioda [[tercijar]]a. Fosili cvjetova, plodova, [[list]]ova, [[stano|drveća]] i [[polen]]a iz ovog perioda su pronađeni na brojnim lokacijama.<ref>{{cite journal|last1=Crepet|first1=W. L.|last2=Taylor|first2=D. W.|title=The Diversification of the Leguminosae: First Fossil Evidence of the Mimosoideae and Papilionoideae|journal=Science|volume=228|issue=4703|year=1985|pages=1087–1089|issn=0036-8075|doi=10.1126/science.228.4703.1087}}</ref><ref name="Crepet86">{{cite journal|authors=Crepet, W. L., and D. W. Taylor|year=1986|title= Primitive mimosoid flowers from the Palaeocene-Eocene and their systematic and evolutionary implications.|journal= American J. Botany |volume=73|pages=548-563|jstor=2444261}}</ref><ref name="Crepet92">Crepet, W. L., and P. S. Herendeen. 1992. Papilionoid flowers from the early Eocene of south eastern North America. Pages 43–55 in Advances in Legume Systematics, part 4, the fossil record (P. S. Herendeen and D. L. Dilcher, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref name=autogenerated2>Herendeen, P. S. 1992. The fossil history of Leguminosae from the Eocene of south eastern North America. Pages 85-160 in Advances in Legume Systematics, part 4, the fossil record (Herendeen, P. S., and D. L. Dilcher, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref name="Herendeen01">Herendeen, P. S. 2001. The fossil record of the Leguminosae: recent advances. In Legumes Down Under: the Fourth International Legume conference, Abstracts, 34–35. Australian National University, Canberra, Australia.</ref>

Najraniji fosili koje se mogu definitivno odrediti kao mahunarke, pojavluju se u slojevima koji potiču iz kasnog [[paleocen]]a, prije oko 56 miliona godina. Predstavnici tri potporodice tradicijski prepoznate da su članovi mahunarki – ''Cesalpinioideae'', ''Papilionoideae'' i ''Mimosoideae'' – kao članovi velike grane, kao što su na genistoidi – pronađeni su u periodima koji selijede malo kasnije, počevši od prije 55-50 miliona godina. U stvari, pronađen je veliki broj fosilnih pripadnika taksona koji predstavljaju glavnu lohzu mahunarki, koje datiraju iz srednjeg do kasnog [[eocen]]a, što ukazuje na to da je većina modernih predstavnika grupe ''Fabaceae'' bila već prisutna i da je do široke diversifikacije došlo u tom periodu. Stoga, je zaključeno da su ''Fabaceae'' počele diversifikaciju prije oko 60 miliona godina, a najvažnije grane su se odvojile prije nekih 50 miliona godina.

Pojava glavnih grana ''Cesalpinioideae'' kladusa se procijenjuje na između 56 i 34 miliona godina, a bazna grupa ''Mimosoideae''-a 44 ± 2,6 miliona godina.

Podjela između ''Mimosoideae'' i ''Faboideae'' je datirana na prije između 59 i 34 miliona godina, a ishodišna grupa ''Faboideae'' na prije 58,6 ± 0,2 miliona godina. Moguće je da se tada dogodila i divergencija nekih grupa unutar ''Faboideae'', iako je unutar svakog roda bila relativno novijeg datuma.. Na primjer, '' [[Astragalus]]'' je odvojen od ''[[Oxytropis]]a'' prije nekih 16-12 miliona godina. Osim toga, razdvajanje [[aneuploidija|aneuploidnih]] vrsta roda ''Neoastragalus '' počelaje prije 4 miliona godina. ''[[Inga]]'' - još jedan rod iz grupe ''Papilionoideae'', sa oko 350 vrsta, izgleda da se odvojio dva posljednja dva miliona godina.<ref name="Wing">Wing, S. L., F. Herrera, and C. Jaramillo. 2004. A Palaeocene flora from the Cerrajón Formation, Guajíra Peninsula, north eastern Colombia. Pages 146-147 in VII International Organization of Paleobotany Conference Abstracts (21–26 March). Museo Egidio Feruglio, Trelew, Argentina.</ref> Fosili predstavnika tri potporodice koje se tradicijski prepoznaju kao ''Leguminosae'' – ''Cesalpinioideae'', ''Papilionoideae'' i ''Mimosoideae'' — kao članovi velikog [[kladus]]a unutar ovih pod-porodica – kao što su genistoidi (''Genista'') – nađeni su još kasnije, prije oko 55 do 50 miliona godina.<ref name="Herendeen92"/> U stvari, široka varijacija taksona u klavnoj leguminoznoj liniji nađena je u [[fosil]]nim ostacima koji su datirani u srednji do u kasni [[eocen]], sugerirajući da glavnina suvremenih grupa ''Fabaceae'' i tada postojala i da se njihova diversifikacija odvijala u tom periodu.<ref name="Herendeen92" /><ref name="Bruneau2008b">Bruneau, A., Lewis, G. P., Herendeen, P. S., Schrire, B., & Mercure, M. 2008b. Biogeographic patterns in early-diverging clades of the Leguminosae. Pp. 98-99, in Botany 2008. Botany without Borders. [Botanical Society of America, Abstracts.]</ref><ref name="Bruneau2008a">{{cite journal | author=Bruneau, A., Mercure, M., Lewis, G. P., y Herendeen, P. S. |year=2008 |title=Phylogenetic patterns and diversification in the caesalpinioid legumes |journal=Canadian Journal of Botany | volume=86 |issue=7 |pages=697–718 |doi=10.1139/B08-058}}</ref><ref name=autogenerated1>{{cite journal | author=Lavin, M., Herendeen, P. S., y Wojciechowski, M. F. |year=2005 |title=Evolutionary Rates Analysis of Leguminosae Implicates a Rapid Diversification of Lineages during the Tertiary |journal=Systematic Biology |volume=54 |issue=4 |pages=575–594 |url=http://sysbio.oxfordjournals.org/cgi/content/full/54/4/575.}}</ref><ref name="Wikström">Wikström, N. ''et ál''. (2001), Savolainen, V., & Chase, M. W. 2001. Evolution of the angiosperms: Calibrating the family tree. Proc. Roy. Soc. London B, 268: 2211–2220.</ref><ref name="Wojciechowski03">Wojciechowski, M. F. 2003. Reconstructing the phylogeny of legumes (Leguminosae): An early 21st century perspective. Pp. 5-35, in Klitgaard, B. B. & Bruneau, A. (eds), Advances in Legume Systematics, Part 10, Higher Level Systematics. Royal Botanic Gardens, Kew.</ref><ref name="Wojciechowski04">Wojciechowski, M. F. 2004. ''Astragalus'' (Fabaceae): A molecular phylogenetic perspective. Brittonia 57: 382-396.</ref><ref name="Wojciechowski93">Wojciechowski, M. F. Sanderson, M. J., Baldwin, B. G., & Donoghue, M. J. 1993. Monophyly of aneuploid ''Astragalus'': Evidence from nuclear ribosomal DNA internal transcribed spacer sequences. American J. Bot. 80: 711-722.</ref><ref name="Wojciechowski06">Wojciechowski, Martin F., Johanna Mahn, and Bruce Jones. 2006. Fabaceae. legumes. Version 14 June 2006. [http://tolweb.org/Fabaceae/21093/2006.06.14 The Tree of Life Web Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303224916/http://tolweb.org/Fabaceae/21093/2006.06.14 |date=2016-03-03 }}, http://tolweb.org/</ref>

Na onovu [[filogenetika|filogenetičkih]] dokaza, sugerirano je da su mahunjače izvorno evoluirale u suhim ili polusuhim regijama duž obala okeana [[Tetis]]a, tokom [[palaeogen]]a.<ref name="Schrire2">{{cite book | last1 = Schrire | first1 = B. D. | last2 = Lewis | first2 = G. P. | last3 = Lavin | first3 = M. | editor1-first = G | editor1-last = Lewis | editor2-first = G. | editor2-last = Schrire | editor3-first = B. | editor3-last = Mackinder | editor4-first = M. | editor4-last = Lock | displayeditors = 4 | title = Legumes of the world | url = http://www.kewbooks.com/asps/ShowDetails.asp?id=506 | year = 2005 | publisher = Royal Botanic Gardens | location = Kew, England | isbn = 1-900347-80-6 | pages = 21–54 | chapter = Biogeography of the Leguminosae | access-date = 2018-02-26 | archive-date = 2014-02-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140202160032/http://www.kewbooks.com/asps/ShowDetails.asp?id=506 }}</ref><ref name="Schrire1">{{cite book | last1 = Schrire | first1 = B. D. | last2 = Lavin | first2 = M. | last3 = Lewis | first3 = G. P. | editor1-first = I | editor1-last = Friis | editor2-first = H. | editor2-last = Balslev | title = Plant diversity and complexity patterns: local, regional and global dimensions | series = Biologiske Skrifter | volume = 55 | year = 2005 | publisher = Special-Trykkeriet Viborg A/S | location = Viborg, Denmark | isbn = 87-7304-304-4 | pages = 375–422 | chapter = Global distribution patterns of the Leguminosae: insights from recent phylogenies}}</ref> Međutim, drugi zaključuju da se [[Afrika]] (ili čak [[Amerik]]e) još ne mogu isključiti kao mjesto porijekla ove porodice.<ref>{{cite journal |doi=10.1111/j.1095-8339.2010.01044.x |title=Detarieae ''sensu lato'' (Fabaceae) from the Late Oligocene (27.23 Ma) Guang River flora of north-western Ethiopia |year=2010 |last1=Pan |first1=Aaron D. |last2=Jacobs |first2=Bonnie F. |last3=Herendeen |first3=Patrick S. |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=163 |pages=44}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1104/pp.102.018150 |title=The Rest of the Iceberg. Legume Diversity and Evolution in a Phylogenetic Context |url=https://archive.org/details/sim_plant-physiology_2003-03_131_3/page/900 |year=2003 |last1=Doyle |first1=J. J. |journal=Plant Physiology |volume=131 |issue=3 |pages=900–10 |pmid=12644643 |last2=Luckow |first2=MA |pmc=1540290}}</ref>

Implicirano je nekoliko različitih puteva koji su upleteni kao donori dupliranih [[gen]]a, potrebnih za nodulaciju. Glavni su geni povezani sa arbusnoidnom [[mikoriza|mikorizom]], geni formiranja [[polen]]ove cijevi i geni [[hemoglobin]]a. Pokazalo se da je jedan od glavnih gena zajednički za put arbuskularne mikorize i nodulacijskog puta ''SYMRK'', koji je uključen u prepoznavanje [[biljka]] – [[bakterija]], rast polenove cijev, koji je sličan razvoju infekcijske polarne niti, što liči na pojavu kada polenova cijev raste prema [[ovula]]ma. Oba puta uključuju istu vrstu [[enzim]]a, pektin-reducirajuće ćelijske zidove. Enzimi su potrebni kako bi se reducirao [[dušik]]; [[nitrogenaza|nitrogenaze]], zahtijevaju znatan unos [[ATP]], ali u isto vrijeme su osjetljive na slobodni [[kisik]]. Da bi ispunila uvjeti iz ovoe paradoksne situacije, biljke ispoljavaju tip hemoglobina koji se zove [[leghemoglobin]] za koga se vjeruje da se angažira nakon dupliranja događaja. Za ova tri [[genetika|genetička]] puta se smatra da su dio događanja u dupliranju gena koji se angažiraju za proces nodulacije .<ref>{{cite journal |doi=10.1371/journal.pbio.0060068 |title=Functional Adaptation of a Plant Receptor- Kinase Paved the Way for the Evolution of Intracellular Root Symbioses with Bacteria |year=2008 |last1=Markmann |first1=Katharina |last2=Giczey |first2=Gábor |last3=Parniske |first3=Martin |journal=PLoS Biology |volume=6 |issue=3 |pages=e68 |pmid=18318603 |pmc=2270324}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-313X.2004.02155.x |title=From pollen tubes to infection threads: Recruitment of Medicago floral pectic genes for symbiosis |year=2004 |last1=Rodríguez-Llorente |first1=Ignacio D. |last2=Pérez-Hormaeche |first2=Javier |last3=Mounadi |first3=Kaoutar El |last4=Dary |first4=Mohammed |last5=Caviedes |first5=Miguel A. |last6=Cosson |first6=Viviane |last7=Kondorosi |first7=Adam |last8=Ratet |first8=Pascal |last9=Palomares |first9=Antonio J. |journal=The Plant Journal |volume=39 |issue=4 |pages=587–98 |pmid=15272876 }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.cub.2005.03.007 |title=Legume Haemoglobins: Symbiotic Nitrogen Fixation Needs Bloody Nodules |year=2005 |last1=Downie |first1=J. Allan |journal=Current Biology |volume=15 |issue=6 |pages=R196–8 |pmid=15797009}}</ref>

== Flogenija ==
[[Filogeneza]] mahunarki je bila predmet mnogih studija, više istraživačkih grupe iz cijelog svijeta. Ova istraživanja su koristila [[morfologija|morfološke osobenosti]], [[DNK]] podatke (u [[hloroplast]]nim [[intron]]ima '' trnL '', hloroplastnim [[gen]]ima '' rbcL '' i '' matK '' ili [[ribosom]]ne odstojnike (''ITS'') i [[Kladistika|kladističke analiza]], kako bi istražili odnosi između različitih loza porodice. Studije su potvrdile da su standarnne potporodice ''Mimosoideae'' i ''Papilionoideae'' [[Monofiletska evolucija|monofiletske]], ali obje su ugnežđene unutar parafiletičnih podvrsta ''Caesalpinioideae''. Svi različiti pristupi dali su slične rezultate u pogledu odnosa između glavnih grana porodice, kao što je prikazano na [[kladogram]]u ispod.<ref name="Stevens 2001" /><ref name="Käss">Käss, E., and M. Wink. 1996. Molecular evolution of the Leguminosae: phylogeny of the three subfamilies based on rbcL sequences. Biochemical Systematics and Evolution 24: 365-378.</ref><ref name="Käss2">Käss, E., and M. Wink. 1997. Phylogenetic relationships in the Papilionoideae (Family Leguminosae) based on nucleotide sequences of cpDNA (rbcL) and ncDNA (ITS1 and 2). ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 8:65-88.</ref><ref name="Doyle">Doyle, J.J., J.L. Doyle, J.A. Ballenger, E.E. Dickson, T. Kajita, and H. Ohashi. 1997. A phylogeny of the chloroplast gene rbcL in the Leguminosae: taxonomic correlations and insights into the evolution of nodulation. American J. Botany 84: 541-554.</ref><ref name="Lavin">Lavin, M., J. J. Doyle, and J. D. Palmer. 1990. Evolutionary significance of the loss of the chloroplast--DNA inverted repeat in the Leguminosae subfamily Papilionoideae. ''Evolution'' 44: 390-402.</ref><ref name="Sanderson">Sanderson, M. J., and M. F. Wojciechowski. 1996. Diversification rates in a temperate legume clade: are there "so many species" of ''Astragalus'' (Fabaceae)? American J. Botany 83: 1488–1502.</ref><ref name="Chappill">Chappill, J. A. 1995. Cladistic analysis of the Leguminosae: the development of an explicit hypothesis. Pages 1-10 in Advances in Legume Systematics, part 7, phylogeny (M. D. Crisp and J. J. Doyle, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref>{{cite journal |author=Bruneau A, Mercure M, Lewis GP, Herendeen PS. |year=2008 |title=Phylogenetic patterns and diversification in the caesalpinioid legumes |url=https://archive.org/details/sim_botany_2008-07_86_7/page/697 |journal=Botany |volume=86 |issue=7 |pages=697–718 |doi=10.1139/B08-058 }}</ref>

{{Clade
|label1=[[Fabales]]
|1={{clade
 |1=[[Polygalaceae]]
 |2=[[Surianaceae]]
 |3={{clade
 |1=[[Quillajaceae]]
 |label2='''Fabaceae'''
 |2={{clade
 |1=''[[Duparquetia]]''*
 |2={{clade
 |1={{clade
 |1=[[Cercideae]] [[kladus|grana]]*
 |2={{clade
 |1=neimenovana [[kladus|grana]] (''[[Barnebydendron]]'', ''[[Goniorrachis]]'')*
 |2=neimenovana grana (''[[Schotia]]'')*
 |label3=resin-producirajuće [[Detarieae]] grana
 |3={{clade
 |1=''[[Prioria]]'' grana*
 |2={{clade
 |1=neimenovana [[kladus|grana]]
(''[[Brandzeia]]'', ''[[Daniella]]'')*
 |2=[[Detarieae]] ''sensu stricto'' grana*
 }}
 }}
 |4=[[Detarieae#Subgrupa 2 (59 rodova)|Amherstieae]] grana*
 }}
 }}
 |2={{clade
 |1=[[Caesalpinioideae#Subtribus Dialiinae|Dialiinae]] grana*
 |2={{clade
 |1={{clade
 |1=''[[Umtiza]]'' grana*
 |2={{clade
 |1={{clade
 |1=''[[Caesalpinia]]'' grana*
 |2=''[[Cassia]]'' [[kladus|grana]]*
 }}
 |2={{clade
 |1={{clade
 |1=''[[Dimorphandra]]'' grana A*
 |2={{clade
 |1=''[[Tachigali]]'' grana*
 |2=''[[Peltophorum]]'' grana*
 }}
 }}
 |2={{clade
 |1=''[[Dimorphandra]]'' grupa B*
 |2={{clade
 |1=''[[Dimorphandra]]'' grupa B*
 |2=<u>[[Mimosoideae]]</u>
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 |2=<u>[[Faboideae]]</u>
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
}}

Zvjezdica (*) pokazuje [[kladus]]e koji tradicijski označavaju ''[[Caesalpinioideae]]''.

== Taksonomija ==
Prema većini taksonomskih sistema, ''Fabaceae'' su svrstane u red ''[[Fabales]]'', uključujući i [[APG III sistem]]. U porodicu su uključene tri potporodice:
* '''''[[Mimosoideae]]''''': 80 rodova i 3.200 vrsta. Uglavnom tropska i toplija područja dviju [[SAD|Amerika]] i [[Azija|Azije]] i
** ''[[Robinia]]'' ([[Bagrem]]i)
** ''[[Mimosa]]''.
* '''''[[Caesalpinioideae]]''''': 170 rodova i 2.000 kosmopolitskih vrsta:
** '' [[Caesalpinia]]'',
** '' [[Senna]]'',
** ''[[Bauhinia]]'',
** ''[[Amherstia]]''.
* '''''[[Faboideae]] (Papilionoideae)''''':<ref>Napomena: Potporodično ime ''Papilionoideae'' za ''Faboideae'' je odobrio [[ICZN|Međunarodnoi kodeks nomenklature za alge, gljive, i biljke]], član 19.8</ref> 470 rodova i 14.000 kosmopolitskih vrsta:
**''[[Lupinus]]''
**[[Astragalus]]''.

Ove tri potfamilija su alternativno tretirani na nivou porodice, kao u [[Cronquist sistem|Cronquist]] i [[Dahlgren sistem|Dahlgren]] sistemima. Međutim, ovaj izbor nije podržan krajem 20. i početkom dokaza 21. stoljeća, dokazujući da ''Caesalpinioideae'' mogu biti [[Parapatrična specijacija|parafiletski]], a ''Fabaceae'' u širem smislu [[Monofiletska evolucija|monofiletski]]. Dok su ''Mimosoideae'' i ''Faboideae'' u velikoj mjeri monofiletski, čini se da su ''Caesalpinioideae'' imale parafiletsku evoluciju. Osim toga, postoji veliki broj rodova čije smještanja u ''Caesalpinioideae'' nije uvijek dogovoreno (npr. ''[[Dimorphandra]]'',<ref name="tolweb">{{cite web | url = http://tolweb.org/Fabaceae/21093/2006.06.14 | title = Fabaceae | author = Martin F. Wojciechowski, Johanna Mahn, and Bruce Jones | year = 2006 | work = The Tree of Life Web Project | access-date = 2018-02-26 | archive-date = 2016-03-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160303224916/http://tolweb.org/Fabaceae/21093/2006.06.14 | dead-url = yes }}</ref>) a [[tribus]] ''[[Cercideae]]'' je vjerovatno [[sestrinske vrste|sestrinski]] za ostatak porodice.

== Rodovi i porodice==
Većina od 730 rodova ove porodice je uključena u:
* ''[[Mimosoideae]]''
* ''[[Caesalpinioideae]]''
* ''[[Faboideae]]''

== Ekonomski i kulturni značaj ==
Mahunarke su ekonomski i kulturno važne biljke zbog vanredne raznolikosti i obilatosti, a u širokom spektru jestivog povrća obuhvataju razne namjene. Mogu se uzgajati : u povrtlarstvu i poljoprivredi, kao hrana, za jedinjenja koje sadrže i tvari za medicinsku upotrebu i za ulja i [[masti]], koje imaju razne namjene.<ref name="Allen">Allen, O. N., & E. K. Allen. 1981. The Leguminosae, A Source Book of Characteristics, Uses, and Nodulation. The University of Wisconsin Press, Madison, USA.</ref><ref name="Duke">Duke, J. A. 1992. Handbook of Legumes of Economic Importance. Plenum Press, New York, USA.</ref><ref name="Graham">Graham, P. H., & C. P. Vance. 2003. Legumes: importance and constraints to greater use. ''Plant Physiology'' 131: 872-877.</ref><ref name="Wojciechowski06b">Wojciechowski, M.F. 2006. [http://tolweb.org/notes/?note_id=3968 Agriculturally & Economically Important Legumes.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134748/http://tolweb.org/notes/?note_id=3968 |date=2016-03-04 }}. Accessed 15 November 2008.</ref>

=== Ljudska i stočna hrana ===
Historija korištenja i uzgoja mahunarki je usko vezana za mnoge rane ljudske civilizacije, koje su nastajale u [[Azija|Aziji]], [[SAD|Americi]] ([[grah]], nekoliko varijanti) i [[Evropa|Evropi]] ([[bob (biljka)|bob]]) oko 6.000 godina p.n.e., gdje su postale bitne kao izvor [[protein]]a.

Njihova sposobnost da uscajaju opraviti atmosferski [[dušik]] smanjuje potrebu za [[đubrivo]]m i troškove poljoprivrednika koji gaje mahunarke. One se mogu uzgajati u [[plodored]]u da se osiromašeno zemljište dopuni [[dušik]]om. Mahuna, sjemenke i lišće imaju relativno veći sadržaj [[protein]]a od ne-mahunarskog i materijala, zbog dodatnog dušika. Neke vrste obavljaju hidraulično podizanje, što ih čini idealnim za mješovite zasade ([[međukultura]]).<ref>{{cite book | last = Sprent | first = Janet I. | url = http://www.sprentland.com/index.php?pr=Janet | title = Legume Nodulation: A Global Perspective | year = 2009 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Ames, Iowa | isbn = 1-4051-8175-3 | page = 12 | access-date = 2018-02-26 | archive-date = 2016-01-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160121190357/http://sprentland.com/index.php?pr=Janet | deadurl = yes }} Preview available at [http://books.google.com/books?id=c-DeQ_wQr3MC&lpg=PA12&ots=nXNlxj2YhQ&dq=legume%20hydraulic%20lift&pg=PR4#v=onepage&q=legume%20hydraulic%20lift&f=false Google Books].</ref><ref>The gene bank and breeding of grain legumes (lupine, vetch, soya and beah) / B.S. Kurlovich and S.I. Repyev (Eds.), - St. Petersburg, The N.I. Vavilov Institute of Plant Industry, 1995, 438p. - (Theoretical basis of plant breeding. V.111)</ref><ref>{{Cite journal|url = |title = Population Structure, Dispersal and Colonization History of the Garden Bumblebee Bombus Hortorum in the Western Isles of Scotland|last = Goulson|first = J.|date = 2011|journal = Conservation Genetics|doi = |pmid = |access-date = 2015|last2 = Kaden|first2 = J.C.|last3 = Lepais|first3 = G.C.|volume = 12|page = |pages = 867-879}}</ref>

Uzgoj mahunarki može biti namijenjen različitim potrebama, uključujući i [[hrana|stočnu hranu]] ([[krma|krmu]]), uz [[žitarica|žitarice]], kao i one za farmaciju / industriju / zeleni stajnjak i drvo, a većina komercijalno uzgajanih vrsta istovremeno ima dvije ili više namjena.
* '''Mahunarke za stočnu ishranu''' obuhvataju dva široka tipa. Neki, poput [[lucerka|lucerke]], [[djetelina|djeteline]], [[grahorica|grahorice]] i ''[[Arachis]]a'', posije se mogu pretvoriti u [[pašnjak]] za stoku. Ostale krmne mahunarke, kao što su ''[[Leucaena]]'' ili ''[[Albizia]]'' su drvenasti [[grm]]ovi ili [[drvo|drvenaste]] vrste koje se ili daju stoci ili redovno održavaju za zalihe ljudske hrane.
* '''Mahunarke za prinos [[sjeme]]ki''' za ljudsku i životinjsku potrošnju ili za proizvodnju [[masti|biljnih masti i ulja]] za industrijsku upotrebu. Proizvodnja zrna mahunarki uključuje i uzgoj zeljastih biljaka poput [[grah]]a, [[sočivo|sočiva]], [[lupina|lupine]], [[grašak|graška]] i [[kikiriki]]ja, te drveća, kao što su [[rogač]]i, [[meskvuito]] i [[tamarind]].
* '''Cvijetne mahunarke''' obuhvataju vrste, kao što je [[lupina]], koji se uzgajaju komercijalno zbog njihovog [[cvjet]]a kao i popularnosti u vrtovima i baštama širom svijeta. ''[[Laburnum]]'', '' [[Robinia]]'', '' [[Gleditsia]]'', ''[[Acacia]]'' ([[bagrem]]), ''[[Mimosa]] '' i '' [[Delonix]] '' su [[ukrasna biljka|ukrasna]] [[drvo|drveće]] i [[grm]]ovi.
* '''Industrijski uzgoj mahunarki''' uključuje '' [[indigo]]fere '', kultivirane za proizvodnju [[indigo|indiga]], ''[[bagrem]]a'', za [[guma]]rabiku i '' [[Derris]] '', kao [[insekticid]] a [[rotenon]]a.
* '''Ugârske mahunarke''' (za tzv. „odmaranje zemljišta“) ili biljke za '''[[zeleni stajnjak]]''' su vrste koje se uzgajaju za zaoravanje u zemlju da se iskoristi visoka razina [[dušik]]a u većini mahunarki. U tu svrhu se uzgajaju brojne mahunarke, uključujući i ''[[Leucaena]]'', ''[[Cyamopsis]]'' i ''[[Sesbania]]''.
* '''Mahunarke za proizvodnji [[drvo|drvne]] mase''' se uzgajaju za proizvodnju širom svijeta, uključujući i brojne vrste rodova ''[[Robinia]]'' ([[bagrem]]i), ''[[Dalbergia]]'' i ''[[Castanospermum australe]]''.
* '''Medonosne mahunarke''' su biljke koje su bogate [[nektar]]om za [[pčela|pčele]] i druge [[insekt]]e da ih ohrabri da nose [[polen]] iz [[cvijet]]a do cvijeta, od jedne biljke drugima čime se osigurava [[oprašivanje]]i [[genetička rekombinacija|rekombiniranje genetičkog materijala]]. Veliki broj vrsta mahunarki su dobri nektaronosni dobavljači, kao što su [[lucerka|lucerke]], bijela djetelina (''[[Trifolium repens]]'', slatke djeteline (rod ''[[Melilotus]]'') i različite vrste roda ''[[Prosopis]]''. Mnoge biljke u porodici ''Fabaceae'' su važan izvor polena za [[bumbar]]a vrste ''[[Bombus hortorum]]''. Ovoj vrsta pčela je posebno draga jedna vrsta: ''[[Trifolium pratense]]'' ([[crvena djetelina]]), koja je poznata i kao čest izvor hrane za ''[[Bombus hortorum]]''.

=== Upotreba u Industriji ===

==== Prirodne gume ====
[[Prirodna guma|Prirodne gume]] su biljni eksudati (izlučevine) koje nastaju kao rezultat oštećenja, kao što to proizlazi nakon napada insekta ili prirodnog ili umjetnog reza. Ovi eksudati sadrže heterogene [[polisaharid]]e, formirane od različitih [[šećer]]a i obično sadrže [[uronska kiselina|uronske kiseline]. Oni čine viskozne [[koloid]]ne rastvore. Postoje različite vrste koje proizvode gume. Najvažniji od tih vrsta pripadaju mahunarkama. Oni se naširoko koriste u [[farmacija|farmaciji]], [[kozmetika|kozmetici]], prehrambenoj i tekstilnoj industriji. Također imaju zanimljiv terapeutska svojstva; naprimjer [[gumarabika]] je [[antitusiv]] i (protiv kašlja) [[upala|protivupalna]] supstanca. Najpoznatije gumonosne izlučevine su [[tragakant]] (''Astragalus gummifer''), gumarabika ('' [[Acacia senegal]] '') i [[guar guma]] ('' [[Cyamopsis tetragonoloba]]''.<ref name="autogenerated4">Kuklinski, C. 2000. Farmacognosia : estudio de las drogas y sustancias medicamentosas de origen natural. Ediciones Omega, Barcelona. {{ISBN|84-282-1191-4}}</ref>

=== Boje ===
Neke od ovih vrsta se koriste za proizvodnju boja. uključuju sljedeće: ''Haematoxylon campechianum''; veliko bodljikavo drvo koje može narasti do 15 m visine. Njegovo pluto je tanko i mehko. S drvo je teško. Srčano drvo se koristi za proizvodnju crvenih i ljubičastih boja . U [[histologija|histologiji]] se koristi boja pod nazivom [[hematoksilin]], koja se proizvodi iz ove vrste. Brazilslo drvo ''[[Caesalpinia echinata]]'' je slično prethodnom stablu, ali sa manjim i crvenim ili ljubičastim [[cvijet|cvjetovima]]. Drvo se koristi i za proizvodnju crvene ili ljubičaste boje. [[Madras]]ki trn (''Pithecallobium dulce'') je još jedno trnovito stablo koje potiče iz Latinske Amerike. Naraste do visine od 4 m i ima žute ili zelene cvjetove koji rastu u [[cvast]]ima. . Njegov plod je crvenkast i koristi se za proizvodnju žute boje. Indigo boja se vadi iz pravih indigo biljaka ''[[Indigofera tinctoria]]'' koji je porijeklom iz Azije. U Srednjoj i Južnoj Americi boje se proizvode od dvije vrste koje su srodne ovoj: indigo od '' [[Indigofera suffruticosa]] '' i natal indigo iz ''Indigofera arrecta''. Žuta boja se vadi iz ''Butea monosperma'' obično zvana kao šumski plamen.<ref name="Marquez">Marquez A. C., Lara, O. F., Esquivel R. B.. Mata, E. R. (1999)ː Composición, usos y actividad biológica: Plantas medicinales de México II. UNAM. First edition. México, D.F.</ref>

=== Ukrasne biljke===
Širom svijeta, već stoljećima, mnoge vrste mahunarki se koriste u [[hortikultura|hortikulturi]], kao ukrasne biljke. Njihova ogromna raznolikost visine, oblika, lišća i boja cvjetova omogućava da se biljke ove porodicae se najčešće sade u u dizajnu i sadnji – od malih vrtova do velikih parkova. U nastavku je popis glavnih ukrasnih mahunarskih vrsta, navedene po pod-porodicama.UKRASI

* Potporodica ''Caesalpinioideae'': ''[[Bauhinia forficata]]'', ''[[Caesalpinia gilliesii]]'', ''[[Caesalpinia spinosa]]'', ''[[Ceratonia Siliqua]]'', ''[[Cercis siliquastrum]]'', ''[[Gleditsia triacanthos]]'', ''[[Gymnocladus dioica]]
'', ''[[Parkinsonia aculeata]]'', ''[[Senna multiglandulosa]]''.

* Potporodica ''Mimosoideae''ː ''[[Acacia caven]]'', ''[[Acacia cultriformis]]'', '' [[Bagrem dealbata]]'', ''[[Acacia karroo]] '', ''[[Acacia longifolia]]'', ''[[Acacia melanoxylon]]'', ''[[Acacia paradoxa]] '', ''[[Acacia retinodes]]'', ''[[Acacia saligna]]'', ''[[Acacia verticillata]]'', ''[[Acacia visco]]'', ''[[Albizzia julibrissin]]'', ''[[Calliandra tweediei]]'', ''[[Paraserianthes lophantha]]'', ''[[Prosopis chilensis]]''.
* Potporodica ''Faboideae'': ''[[Clianthus puniceus]]'', ''[[Erythrina crista-galli]]'', ''[[Erythrina falcata]]'', ''[[Citysus scoparius]]'', ''[[Laburnum anagyroides]]'', ''[[Lotus peliorhynchus]]'', ''[[Lupinus arboreus]]'', ''[[Lupinus polyphyllus]]'', ''[[Otholobium glandulosum]]'', ''[[Retama monosperma]]'', ''[[Robinia hispida]]'', ''[[Robinia luxurians]]'', ''[[Robinia pseudoacacia]]'', ''[[Styphnolobium japonicum|Sophora japonica]]'', ''[[Sophora macnabiana]]'', ''[[Sophora macrocarpa]]'', ''[[Spartium junceum]]'', ''[[Teline monspessulana]]'', ''[[Tipuana tipu]]'', ''[[Wisteria sinensis]]''.<ref name="Macaya">Macaya J. 1999. [http://www.chlorischile.cl/ Leguminosas arbóreas y arbustivas cultivadas en Chile.] Chloris Chilensis Año 2. Nº1.</ref><ref name="Macaya"/>

== Mahunarke kao simbol ==
* Kultivar koralno drvo (''[[Erythrina cristagalli]]''), je nacionalni cvijet [[Argentina|Argentine]] i [[Urugvaj]]a.<ref>http://www.me.gov.ar/efeme/ceibo/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112082543/http://www.me.gov.ar/efeme/ceibo/index.html |date=2016-01-12 }} día de la Flor Nacional "El Ceibo"]. Efemérides Culturales Argentinas.</ref>
* Drvo slonovsko uho (''[[Enterolobium cyclocarpum]]'') je nacionalno stablo [[Kostarika|Kostarike]], po Izvršnoj naredbi od 31. augusta [[1959]].
* Brazilsko drvo (''[[Caesalpinia echinata]]'') je nacionalni drvo [[Brazil]]a od 1978.
* Zlatni bagrem ''[[Acacia pycnantha]]'' je nacionalni cvijet [[Australija|Australije]].
* [[Hong Kong|Honkonško]] [[orhideja|orhidejsko]] drvo ''[[Bauhinia blakeana]]'' je nacionalni cvijet [[Hong Kong]]a.<ref>http: //martinwilliams.tripod.com/hkwildstars/bauhinia.html.</ref><ref>Ministerio de Educación de la Nación. Subsecretaría de Coordinación Administrativa. [http://www.me.gov.ar/efeme/ceibo/index.html Día de la Flor Nacional "El Ceibo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112082543/http://www.me.gov.ar/efeme/ceibo/index.html |date=2016-01-12 }}. Efemérides Culturales Argentinas. Consulted 3 March 2010.</ref><ref name="Gilbert">Gilbert Vargas Ulate. 1997. Geografía turística de Costa Rica. EUNED, 180 p. {{ISBN|9977-64-900-6}}, 9789977649009.</ref><ref name="LEI">"Lei Nº 6.607, de 7 de dezembro de 1978. O Presidente da República, faço saber que o Congresso Nacional decreta e eu sanciono a seguinte Lei:
Art. 1º- É declarada Árvore Nacional a leguminosa denominada Pau-Brasil (''Caesalpinia echinata'', Lam), cuja festa será comemorada, anualmente, quando o Ministério da Educação e Cultura promoverá campanha elucidativa sobre a relevância daquela espécie vegetal na História do Brasil."</ref><ref name=boden>{{cite journal| author=Boden, Anne| year=1985| title=Golden Wattle: Floral Emblem of Australia | format=http | journal=Australian National Botanic Gardens | url=http://www.anbg.gov.au/emblems/aust.emblem.html | accessdate=8 October 2008}}</ref><ref name=Williams>{{cite journal| author=Williams, Martin | year=1999| title=Golden Enigmatic Beauty| format=http | journal=Bahuninia| url=http://martinwilliams.tripod.com/hkwildstars/bauhinia.html.}}</ref>

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:MG 7005.jpg|''[[Acacia baileyana]]'' ([[Bagrem]])
Datoteka:Starr 050419-0368 Alysicarpus vaginalis.jpg|Elementi (režnjevi) ''[[Alysicarpus]] vaginalis''
Datoteka:CalliandraEmarginata.JPG|''[[Calliandra]] emarginata''
Datoteka:Desmodium gangeticum W2 IMG 2776.jpg|''[[Desmodium gangeticum]]''
Datoteka:Sickle Bush (Dichrostachys cinerea) in Hyderabad, AP W2 IMG 9903.jpg|''[[Dichrostachys cinerea]]'' Srpasti grm
</gallery>

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fabaceae}}
* [http://www.theplantlist.org/browse/A/Leguminosae/ Leguminosae] u [http://www.theplantlist.org/ ''The Plant List''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=2019-05-23 }}
* [http://delta-intkey.com/angio/www/legumino.htm Leguminosae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171008231217/http://delta-intkey.com/angio/www/legumino.htm |date=2017-10-08 }} u [http://delta-intkey.com/angio/ ''The Families of Flowering Plants (DELTA)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/angio/ |date=2007-01-03 }}
* [http://eol.org/pages/4277/overview Fabaceae] u [http://eol.org/ ''Encyclopedia of Life'']
* [http://www.mobot.org/mobot/research/APweb/orders/fabalesweb.htm#Fabaceae Fabaceae] na [http://www.mobot.org/mobot/research/APweb/welcome.html ''Angiosperm Phylogeny Website'']
* [http://tolweb.org/Fabaceae/21093 Fabaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121206040803/http://tolweb.org/Fabaceae/21093 |date=2012-12-06 }} u [http://tolweb.org/tree/ ''Tree of Life Web Project'']
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=10335 Fabaceae] u online [http://www.efloras.org/flora_page.aspx?flora_id=2 ''Flora of China'']

[[Kategorija:Mahunarke| ]]
[[Kategorija:Fabales]]