Krvava nedjelja (1905)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pogibija demonstranata u Sankt Peterburgu 1905.

Krvava nedjelja (ruski: Кровавое воскресенье) je naziv za događaje 22. januara 1905. godine (9. januara po tadašnjem julijanskom kalendaru) koji su se zbili u Sankt Peterburgu, tadašnjoj prijestolnici Rusko Carstva kada su pripadnici carske vojske otvorili vatru na povorku demonstranata koja je htjela uručiti peticiju caru Nikolaju II u Zimskom dvorcu. Demonstranti, koje je vodio karizmatski pravoslavni svećenik i aktivist Georgij Gapon, su zahtijevali prekid rata sa Japanom, uvođenje općeg pravog glasa, ali prije svega poboljšanje radničkih prava. Nikolaj je na najavu povorke napustio Zimski dvorac i otišao u obližnje Carsko Selo; demonstranti, koji su nosili ikone i careve slike, te pjevali patriotske pjesme, toga nisu bili svjesni, kao ni naređenja pripadnicima vojske i policije da nasilno razbiju demonstracije. U sveopćoj zbrci je, prema službenim podacima, ubijeno 96, a ranjeno 333 osoba; anti-caristička opozicija je kasnije tvrdila da je ubijeno najmanje 4000 ljudi; većina današnjih historičara vjeruje da je ubijeno ili ranjeno oko 1000 ljudi, najvećim dijelom kao posljedica panike i stampeda po gradskim ulicama. Na vijesti o krvoproliću su u Sankt Peterburgu, kao i drugim ruskim gradovima izbili masovni štrajkovi, pa se taj događaj smatra katalizatorom Prve ruske revolucije. Iako je Nikolaj nakon dvije godine iz tih sukoba izašao kao nominalni pobjednik, njegov je režim bio trajno oslabljen zbog toga što je stvorio reputaciju slabića i kukavice, ali prije svega zbog toga što je oružjem nasrnuo na svoje navjernije i najfanatičnije podanike.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]